Poslanici crnogorske Skupštine završili su danas raspravu o Izvještaju o radu Ombudsmana za prošlu godinu, u kome se ocjenuje da se stanje ljudskih prava ne može ocijeniti zadovoljavajućim.
Ombudsman Šućko Baković je, govoreći o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, saopštio da se građani i dalje suočavaju sa poteškoćama u ostvarenju ljudskih prava, da organi javne uprave ne odlučuju o zahtjevima građana u propisanom roku, kao i da su slučajevi torture nad zatvorenicima izolovani.
"U praksi, žene su još u nepovoljnom položaju u odnosu na muškarce, prikriveno diskriminatorno ponašanje prema ženama je i dalje prisutno i sprečava jednako učešće žena u svim oblastima života", kazao je on.
Prema riječima Bakovića, i pored određenog napretka, predstavnici manjinskih naroda suočavaju se sa problemima u oblasti zapošljavanja u javnoj sferi, u propocionalnoj zastupljenosti u institucijama pravno-političkog sistema, u oblastima obrazovanja, kulture, informisanja i izdavačke djelatnosti.
"Posebno je težak položaj romske i egipćanske zajednice. Stanje ekonomnskih i socijalnih prava i dalje je ispod standarda koje propisuju potvrđeni međunarodni dokumenti u ovoj oblasti", rekao je on.
Poslanik DPS-a Halil Duković smatra da je to, na osnovu 22 preporuke, od čega, kako je kazao, samo četiri nijesu ispoštovane, preoštra konstatacija.
"Ako uzmemo izvještaj i vaše konstatcije iz 2011, 2012 i 2013. godine, vidjećemo da su apsolutno iste konstatacije. Ako ih uporedimo, znači da Crna Gora nigdje nije mrdnula sa razvojem ljudskih prava, nego tapka u mjestu. S tim stavom nijesu saglasni ni međunarodni faktori", kazao je on, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Baković je kazao da je bilo povreda prava i da je to bio jedan od osnova, ali ne i jedini za ocjenu da stanje ljudskih prava, i pored ostvarenog napretka, nije zadovoljavajuće.
"U pogledu ovog zaključka, ja i moje kolege u instituciji nemamo nikakvih profesionalnih i moralnih dilema", poručio je on.
Ljiljana Đurašković iz Demokratskog fronta ukazala je na problem posebnog oblika diskriminacije na radnom mjestu, mobinga, u Crnoj Gori. "Žrtve mobinga mogu biti kreativne i vrijedne osobe, bez obzira na pol, socijalni status i stepen obrazovanja".
"Mobing je široko rasprostranjena pojava, kako u državnim, tako i u privatnim ustanovama. A najugroženiji su radnici u trgovini i turizmu. Potrebno je naučiti javnost kako prepoznati mobing, raditi na obuci, prevenciji i objasniti zaposlenima da je mobing kažnjiv zakonom", kazala je ona.
Snežana Jonica iz Socijalističke narodne partije ukazala je na problem diskriminacije ranjivih društvenih grupa, posebno osoba sa invaliditetom.
Ona je, kad su u pitanju ranjive grupe za koje neko treba da kaže da da su im prava na zadovoljavajućem nivou, podsjetila da je iz fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapoščjavanje osoba sa invaliditetom Vlada uzela 25 miliona EUR.
"I ko zna na šta potrpošila. Otela od tih osoba, onemogućila njihovu rehabilitaciju i zapošljavanje, kako bi ih potrošila negdje drugo", dodala je ona.
Bonus video:
