Poslanici su usvojili Zakon o potvrđivanju Dodatnog dopunskog protokola Sporazuma između država ugovornica Sjevernoatlantskog ugovora i ostalih učesnica Partnerstva za mir, kojim se definiše status stranih jedinica, odnosno pripadnika vojske, dok se nalaze na teritoriji druge države.
Tim dokumentom, kako je obrazloženo, stvaraju se preduslovi za aktivnosti kao što su održavanje vojnih vježbi i obuka NATO članica i osnivanje vojnih štabova NATO-a.
Ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić kazala je ranije da se tim dokumentom obezbjeđuje zaštita pripadnika Crne Gore u njhovim brojnim aktivnostima.
"Pristupanjem Dodatnom dopunskom protokolu Crna Gora dodatno jača veze i unaprjeđuje saradnju sa NATO-om i članicama partnerstva za mir, usvaja najbolje standarde u oblasti odbrane i povećava interoperabilnost vojske Crne Gore sa NATO i partnerima", rekla je ona.
Pejanović Đurišić je odbacila mogućnost da pristupanje sporazumima sa NATO savezom može uticati na suverenitet neke države, pa i Crne Gore.
Usvojeno više zakona
Poslanici su danas u parlamentu usvojili više zakona, dok predlog opozicije da se formira Privremeni odbor koji će nadzirati primjenu zakona radi izgrađivanja povjerenja u izborni proces nije dobio potrebnu većinu glasova.
Za ovu odluku glasalo je 37 poslanika, devet je bilo protiv, a 24 uzdržano.
Odluku o formiranju ovog tijela podnijeli su poslanici opozicije Goran Danilović, Aleksandar Damjanović i Mladen Bojanić.
U obrazloženju se navodi da se Odbor osniva radi ostvarivanja potpunog uvida u aktivnosti, podatke, dokumenta i informacije, koje se vode u nadležnim organima, radi dosljedne primjene zakona kako bi se doprinijelo izgrađivanju povjerenja u izborni proces.
Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o Vojsci Crne Gore usvojen je u cjelini.
Amandmani poslanika Velizara Kaluđerovića nijesu dobili potrebnu većinu.
Amandmanom kluba manjinskih partija, koji je postao sastavni dio zakona, predviđeno je da se, prilikom prijema u službu u Vojsci, osigurava srazmjerna zastupljenost pripadnkima manjinskih naroda i drugih manjinskah nacionalnih zajednica, shodno Ustavu i Zakonu.
Predlog zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja nije dobio potrebnu većinu glasova poslanika.
Poslanici su usvojili Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim materijama.
Usvojene su i izmjene Zakona o zaštiti svjedoka, kojim je predviđeno da Komisija za primjenu tog programa, umjesto tri, ima pet članova.
Prema važećem Zakonu o zaštiti svjedoka članovi Komisije su sudija Vrhovnog suda, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca i rukovodilac Jedinice za zaštitu. Usvojeno je rješenje da se Komisija "pojača" sa još dva člana – direktorom Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i psihologom.
"Zbog mogućeg uključivanja »svjedoka saradnika«, u program zaštite svjedoka, koji se nalazi u zatvoru, u sastav Komisije treba uključiti direktora ZIKS-a, a mišljenje psihologa se pokazalo kao veoma profesionalna i korisna vrijednost", kaže se u obrazloženju.
Danas je usvojen i Predlog zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, kao i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda.
Bonus video:
