Vlada Crne Gore još uvijek nije odlučila da li će prihvatiti zahtjev Italije da primi dio migranata koji su se u nedjelju iskrcali na Siciliji, saopšteno je “Vijestima” iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću.
Iz Vlade su “Vijestima” potvrdili da je zvanični Rim, preko italijanske ambasade u Podgorici, Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) uputio zahtjev za prihvatanje migranata, ali da stav o tom pitanju još uvijek nije zauzet.
"Crnogorske vlasti se još nijesu odredile prema tom zahtjevu i on je u proceduri”, kazali su iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću.
“Vijesti” u Vladi saznaju da Italija u svom zahtjevu nije precizirala koliko bi migranata Crna Gora trebalo da prihvati.
“U pitanju je zahtjev za pomoć u zbrinjavanju migranata, nije navedeno koliko lica bi Crna Gora trebalo da preuzme”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz Vlade Crne Gore.
Oko 140 migranata u nedjelju se iskrcalo na Siciliji nakon što su ih italijanske vlasti po direktivama zamjenika premijera Italije i ministra unutrašnjih poslova Matea Salvinija, inače lidera desničarske Lige, danima držale zatvorene na brodu “Dikjoti” ne dozvoljavajući ima da izađu na italijansko tlo. Italijanski mediji prenijeli su da je nakon iskrcavanja migranata Albanija prihvatila da primi njih 20, a Irska do 25, dok Rim nije dobio odgovore iz Crne Gore i Srbije.
Premijer Duško Marković je ranije, odgovarajući na pitanja poslanika, izjavio da Crna Gora neće biti prihvatilište za migrante u ime Evropske unije (EU).
“Pažljivo pratimo debatu u okviru EU-a i kako se nositi sa uzrocima migratornog talasa. Iako nije istog obima kao 2015. godine, Vlada radi na svim poljima kako bi bolje regulisali migracijske procese, naročito u smislu kontrolisanog ulaska na teritoriju”, kazao je tada Marković u parlamentu.
On je najavio i mogućnost sanacije jedne od karaula na granici sa Albanijom odakle stiže najveći priliv migranata koji preko Crne Gore pokušavaju da se domognu država članica EU. Marković je na zajedničkoj konferenciji sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, na kojoj je bilo riječi o 25 kilometara bodljikave žice koju je Mađarska donirala Crnoj Gori, kazao da situacija još nije zabrinjavajuća, ali da svi timovi u skladu sa planom funkcionišu, mobilni su i spremni za eventualno otvaranje rute prema Crnoj Gori, za odbranu Crne Gore i njene granice, te da još nema potrebe za postavljanjem žice na granici. Crnogorsku granicu sa Albanijom odnedavno čuvaju mještovite patrole policije i pješadije Vojske Crne Gore.
Migranata u Srbiji i BiH sve manje
Migrantski talas do sada je zaobilazio Crnu Goru, dok je države u okruženju, prvenstveno Srbiju i Hrvatsku ta kriza ozbiljno uzdrmala.
Srbija je prije dvije godine bila dio migrantske rute i veliki broj izbjeglica pokušavao je da preko nje dođe do Mađarske i Hrvatske, koje su zatvorile svoje granice i vraćale ih u Srbiju, a na graničnim prelazima dolazilo je i do upotrebe nasilja i ispaljivanja suzavca na migrante, a migranti su štrajkovali glađu tražeći da im se dopusti da pređu granicu.
Vlasti u Srbiji procjenjuju da u toj državi trenutno boravi oko 3.000 migranata, dok ih je prošle godine u ovo vrijeme bilo oko 7.500. U Hrvatskoj je policija krajem maja pucala na kombi kojim su krijumčareni migranti i tom prilikom je ranjeno dvoje djece.
Posljednja se na ruti migranata našla Bosna i Hercegovina u kojoj je tokom jula, prema procjenama tamošnjih vlasti bilo nešto više od 4.000 migranta, dok posljednje procjene kažu da je njih oko 1.500 napustilo tu državu.
Bonus video:
