Vanparnični postupci

Notarska komisija: Ostavinske postupke direktno davati notarima

Nacrtom Zakona predviđa se da notari ostanu povjerenici suda u ostavinskoj proceduri
238 pregleda 0 komentar(a)
notarska komora, Foto: Printscreen notari.webcg.me
notarska komora, Foto: Printscreen notari.webcg.me
Ažurirano: 18.06.2014. 11:59h

Ostavinski postupak trebalo bi direktno dodjeljivati notarima, a sud uključiti samo ukoliko dođe do spora, smatraju predstavnici Notarske komore Crne Gore.

Ministarstvo pravde, u saradnji sa predstavništvima UNHCR-a i UNICEF-a u Crnoj Gori, organizovalo je javnu raspravu o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku.

Nacrtom Zakona predviđa se da notari ostanu povjerenici suda u ostavinskoj proceduri, dok notari predlažu da se taj postupak direktno dodjeljuje njima.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Branka Lakočević kazala je da je Zakonom o vanparničnom postupku i ranije bila predviđena mogućnost da notari vode ostavinski postupak kao povjerenici suda, na način što im sud povjerava nadležnost vođenja tog postupka.

Predstavnici notara su predložili da se ostavinski postupci direktno dodjeljuju notarima, a da se sud uključuje samo u slučaju spora, jer su, kako se navodi, sve zemlje u okruženju, osim Republike Srpske, to učinile.

Lakočević je kazala da je u Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanparničnom postupku zadržana odredba po kojoj je notar povjerenik suda, ali da je moguće prihvatiti prijedlog notara, uz, kako je navela, detaljniju razradu prijedloga.

„Određene odredbe zakona o vanparničnom postupku i o notarima nijesu bile dovoljno precizno uređene i usklađene, pa su nacrtom precizirane te odredbe“, objasnila je Lakočević.

Prema njenim riječima, sudu se i dalje predaje zahtjev za vođenje postupka, a notari kasnije obavljaju ostavinski postupak.

Ona je kazala da je uređen kompletan postupak za paralelan rad na predmetu, postupak za podnošenje prigovora, odluka suda o tome i nadzor suda nad radom notara.

„Ono o čemu treba diskutovati je to da li uključivati sud kao u prethodnoj praksi ili ići direktno na vođenje ostavinskog postupka od notara“, kazala je Lakočević.

On je je objasnila da kod pitanja vođenja ostavinskog postupka direktno od notara postoje dva problema. „Jedan se odnosi na činjenicu da ne postoje u svim opštinama i područjima notarske kancelarije što izaziva probleme građanima“, kazala je Lakočević.

Drugi problem je, kako je navela, dilema oko toga da li je potrebno podnositi zahtjev sudu, a ne direktno Notarskoj komori za vođenje ovog postupka.

Prema riječima Lakočević, do izmjena ovog Zakona moralo je doći i da bi se uskladio sa drugim zakonima, kao što su zakoni o matičnim registrima, zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica i notarima.

„Kada je u pitanju Zakon o matičnom postupku, izmjene se odnose na odredbe kojim se reguliše oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti, postupke za upućivanje roditeljskog prava, prisilnog smještaja mentalno oboljelih lica, utvrđivanje vremena i mjesta rođenja lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih, kao i u dijelu kojim se reguliše vođenje ostavinske rasprave“, kazala je Lakočević.

Ona je saopštila da postupak koji se odnosi na utvrđivanje vremena i mjesta rođenja lica koja nijesu upisana u matičnu knjigu rođenih, kao i lica koja su rođena van zdravstvenih ustanova, sada može biti vođen u vanparničnom postupku.

Lakočević je podsjetila da je prema Zakonu o državljanstvu jedan od načina za sticanje i utvrđivanje državljanstva mjesto rođenja.

Preporučujemo za Vas