Na niskom nivou

CDT: Tužilaštva izuzetno netransparentna

CDT navodi da tužilaštva nijesu dovoljno posvećena razvoju komunikacije sa građanima niti ispunjavaju obaveze kada je u pitanju objavljivanje informacija i dokumenata od javnog interesa
0 komentar(a)
Sud, Foto: Shutterstock
Sud, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 03.05.2014. 12:56h

Transparentnost tužilaštava u Crnoj Gori je na izuzetno niskom nivou što ne doprinosi izgradnji povjerenja javnosti u njihov rad, pokazao je monitoring transparentnosti sistema krivičnog pravosuđa je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

CDT je monitoring sproveo od januara do marta ove godine. Istraživanjem je obuhvaćeno 16 institucija, od čega 13 osnovnih državnih tužilaštava, dva viša i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT).

Najbolji rezultat u istraživanju imalo je VDT koje zadovoljava svega 17,6 odsto pokazatalja transparentnosti, dok Više državno tužilaštvu u Podgorici zadovoljava manje od tri odsto indikatora

Pojašnjeno je da je CDT sa 34 pokazatelja transparentnosti provjeravao njihovu javnost u radu, dostupnost informacija o radu i budžetsku transparentnost.

Kako bi istraživanje bilo transparentno i provjerljivo, CDT je kreirao i sajt otvorenopravosudje.cdtmn.org na kojem se mogu naći svi detalji ovog monitoringa.

Partner na projektu je Udruženje sudija Crne Gore, organizacija koja se zalaže za povećanje transparentnosti i jačanje kapaciteta crnogorskog sudstva.

Najbolji rezultat u istraživanju imalo je VDT koje zadovoljava svega 17,6 odsto pokazatalja transparentnosti, dok Više državno tužilaštvu u Podgorici zadovoljava manje od tri odsto indikatora.

"Kada je u pitanju javnost rada, CDT je, između ostalog, istraživao da li tužilaštva poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, da li imaju veb sajt, da li imaju objavljene kontakt informacije i administrativna dokumenta, te da li se sajt redovno ažurira", kazali su iz CDT-a.

Istraživanje je pokazalo da 16 institucija ima samo kumulativni izvještaj o radu za prethodne tri godine, koji je na sajtu VDT-a

"Istraživanje je pokazalo da sva tužilaštva imaju veb stranice u okviru portala tuzilastvo.me, dok svega pet tužilaštava na svojim stranicama imaju objavljene kontakt informacije", pkazalao je monitoring.

Milica Kovačević iz CDT-a kazala je da tužilaštva i kad imaju svoje veb prezentacije, neredovno ih ažuriraju, a sadržaj na njima je vrlo skroman.

"Propisano je da u tužilaštvima postoji oglasna tabla i obavezni sadržaj (radno vrijeme, vrijeme rada sa strankama. Timovi su posjetili tužilaštva kako bi provjerili da li se obavezni sadržaj objavljuje na oglasnoj tabli, ako ga već nema na sajtu. U 11 tužilaštava su mogli da uđu i to provjere, dok je u šest tužilaštava tražena prethodna najava ili posebna dozvola što znači da građanima pristup tim institucijama nije uvijek omogućen", kazala je Kovačević.

Ona je naglasila i da se tako dovodi u pitanje postojanje oglasne table u tužilaštvu, ako joj građani ne mogu pristupiti.

Istraživanje je pokazalo da 16 institucija ima samo kumulativni izvještaj o radu za prethodne tri godine, koji je na sajtu VDT-a.

Ostala tužilaštva, nemaju ni pojedinačni izvještaj, kao ni link koji vodi na kumulativni izvještaj o radu.

Kada je u pitanju dostupnost informacija o radu, CDT je istraživao da li je na sajtu u posljednja tri mjeseca objavljeno ijedno saopštenje o radu, da li postoji osoba ili PR služba za odnose sa javnošću, da li se sprovodi monitoring izvještavanja medija o radu tužilaštava itd.

Kako su kazali, u ovom dijelu, tužilaštva ne ispunjavaju ni 12 odsto pokazatelja što znači da te institucije imaju nizak nivo transparentnosti.

"VDT je pozitivno ocijenjeno jer su na njihovom sajtu u period istraživanja, objavljivanja saopštenja, što nije slučaj sa osnovnim državnim tužilaštvima", ocijenili su iz CDT-a.

Monitoring je rađen u sklopu projekta Inicijativa za transparentnost sistema krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori koji je finansirao Stejt department Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona, preko ambasade SAD-a

"To je veliki problem koji smo prepoznali. Prema Zakonu o tužilaštvu, samo vrhovni državni tužilac je nadležan da daje izjave za javnost, dok, prema Pravilniku o radu tužilaštva, može biti on ili osoba koju ovlasti. U praksi, mi znamo da osim izjava vrhovnog državnog tužioca, mediji dolazi do informacija o procesima koje često ne bi smjeli da objave", kazala je Kovačević.

CDT će, dodala je ona, tužilaštvu ponuditi saradnju u tom dijelu radu jer je uvjeren da je bolje imati sistem informisanja javnosti nego da se informacije nezvanično saznaju.

Rezultati pokazuju da VDT nije pratilo izvještavanje mediji o njihovom radu, iako je ta obaveza definisana Pravilnikom u članu 59.

Kada je u pitanju budžetska transparentnost tužilaštava, utvrđivali su da li je objavljen budžet i završni račun.

Rezultati su pokazali da tužilaštva nemaju pojedinačni već jedinstveni budžet koji nije objavljen na veb sajtovima kao ni završni račun koji govori kako je taj novac potrošen.

"Iako je takva situacija sa sudovima, to ne znači da oni koji troše novac iz budžeta, ne znaju kako su ga potrošili i da nijesu u stanju da nas o tome izvjeste", kazala je Kovačević i dodala da CDT smatra da su institucije u obavezi da izvještavaju o potrošenim sredstvima i onda kad to nije propisano zakonom.

Istraživanje je pokazalo da tužilaštva ne objavljuju ni imovinske kartone tužilaca.

"Tu polazimo iz pozicije jednog građanina koji naprimjer ima neki predmet i zna ime tužioca i hoće da provjeri da li je on u konfliktu interesa i kolika je njegova imovina. On uopšte ne treba da zna da postoji sajt Komisije za utvrđivanje konflikta interesa gdje se možda nalaze ti podaci, niti mora da zna da se snađe na onom zastarjelom i konfuznom sajtu", kazala je Kovačević.

Ona je naglasila da svi podaci o javnim funkcionerima moraju biti na sajtu tužilaštva jer je to standard transparentnosti.

Monitoring je rađen u sklopu projekta Inicijativa za transparentnost sistema krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori koji je finansirao Stejt department Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL), preko ambasade SAD-a.

Preporučujemo za Vas