VLASNIK NEPOZNAT

Propada bivša komanda mornarice: Skitnice spavaju na epoletama

Objekat bivše komande - Ratne Mornarice Vojske Jugoslavije (Južni sektor) u Meljinama ilustrativan je primjer kako se namjerno uništava državna imovina
255 pregleda 8 komentar(a)
Bivša komanda ratne mornarice, Foto: Slavica Kosić
Bivša komanda ratne mornarice, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 18.04.2014. 20:01h

Objekat bivše komande Ratne Mornarice Vojske Jugoslavije u Meljinama propada.

“Ne znamo ko je vlasnik zgrade, ali naši sugrađani i turisti često skreću pažnju na objekat koji predstavlja ruglo u našem mjestu”, kaže Đorđe Tošić predsjednik Mjesne zajednice Meljine.

Nedavno je na sastanku mjesne zajednice dogovoreno da se uputi pismo-apel, vlasniku (prije toga će se raspitati o kome je riječ), da “koliko toliko upristoji” taj kompleks. Tražiće da se zatvore otvori sa kojih su poskidani, popravi ograda i kapija i obezbijedi objekat kako u njemu ne bi boravile skitnice i beskućnici. “Ako se to ne uradi turisti će i ovog ljeta ponijeti lošu sliku iz Meljina koje nastoje da zadrže i dalje razvijaju imidž turističkog mjesta na hercegnovskoj rivijeri, uvjeren je Tošić.

Objekat bivše komande - Ratne Mornarice Vojske Jugoslavije (Južni sektor) u Meljinama ilustrativan je primjer kako se namjerno uništava državna imovina da bi se za relativno male pare prodala poznatom kupcu. Sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je iseljena Komanda, objekti su jedno vrijeme služili kao reprezentativno vojno odmaralište. Početkom devedesetih kada kada se Mornarica povukla iz Hrvatske i Slovenije u ovom objektu su jedno vrijeme bile smještene i vojno-bezbjednosne službe na čijem je čelu biokapetan bojnog broda Ljubomir Beara, koga je kasnije Haški tribunal osudio na doživotni zatvor. Objekat je polovinom devedestih godina napušten i od tada propada neobezbijeđen, lopovi raznose ono što je preostalo od tog nekada solidnog zdanja. U unutrašnjosti objekta često spavaju beskućnici, a ljeti izviđači u parku postavljaju šatorsko naselje i tu provode nekoliko mjeseci.

Nekadašnja vojna komanda u Meljinama na atraktivnoj je lokaciji nedaleko od mora površine 7.596 kvadrata, nedaleko od kompleksa Opšte bolnice Meljine. Na tom prostoru je pet objekata, a dio kompleksa je i zemljište na Lalovini površine 1.286 kvadrata koje od ostatka parcele “dijeli” Jadranska magistrala.

Prije šest godina država je raspisala tender za prodaju tog vrijednog kompleksa.

Podgorička firma “Carine” vlasništvo Čedomira Popovića bila je prvorangirana, jer je za bivšu vojnu imovinu koja je bila procijenjena na 3,8 miliona eura ponudila 7,3 miliona eura. Popović je tada “Vijestima” kazao da namjerava da u Meljinama gradi turistički objekat visoke kategorije u koji planira da uloži između 10 i 15 miliona eura.

Popović je odustao od kupovine, a tender je poništen, što je izazvalo brojne spekulacije u javnosti. Dobro upućeni tvrde da je Popovićevo učešće na tenderu imalo za cilj samo da spriječi da objekat ne kupi neko drugi, jer je bilo zainteresovanih. Drugorangirana ponuda je bila 6 miliona eura. Zanimljivo je da su Carine istovremeno učestvovale na tenderu za prodaju objekata i zemljište “Ljekobilja“ u Risnu, ponudivši 2,5 miliona eura.

Nakon što su odustali i od te kupovine “Ljekobilje” je prije dvije i po godine kupio ruski biznismen za 1,5 miliona eura.

Od tada u svim godišnjim javno objavljenim dokumentima Vlade za ovaj kompleks planira raspisivanje tendera za prodaju. Objekat neobezbijeđen propada, a tender se ne raspisuje.

Carine se pojavljivale kao jedini kupac

Preduzeće Carine vlasnik je hotela “Delfin” u Bijeloj čije je renoviranje u toku, ali i značajne imovine na turistički atraktivnim lokacijama u Kumboru i Baošićima, kao i u Sutorini.

Carine su nedavno za 12 miliona eura prodale, kompleks Lazaret u Meljinama ruskom biznismenu Genadiju Borisovu koji je manji dio nekadašnje imovine akcionarskog društva “Južni Jadran”, čiji je većinski paket Popović kupio početkom 2000. te godine za oko 500 hiljada maraka.

Takav finansijsko-poslovni potez je izazvao dosta kontraverzi u javnosti, a manjinski akcionari su pokrenuli sudske postupke i podnosili Državnom tužiocu krivičene prijave zbog sumnji u zakonitost cjelokupnog postupka.

Preporučujemo za Vas