Uslovi za pohvalu

Dvije godine Dnevnog boravka za stare u Nikšiću: Vrijeme kada je starost lijepa

"Starost je i privilegija jer mnogi ljudi ne dočekaju starost a oni koji su tu sa nama su dobri savjetnici mladima", kazala je Tanasijević
52 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 10.04.2014. 14:53h

Kada je prije dvije godine u Nikšiću otvoren Dnevni boravak za stare šezdesetšestogodišnji Niko Krsmanović je, kako reče, dobio razlog da se i u starim danima osjeća lijepo.

"Živio sam u Dubrobniku 25 godina i kada sam ovdje došao mislio sam da ću loše proći. Supruga mi je umrla, djeca oformirala svoju porodicu, a ja ne mogu da budem sam. Ovdje sam našao jednu širu porodicu, dobio razgovor, društvo, smisao starosti", priča Niko dok ga prijatelji čekaju da nastave partiju betla (tzv. mađarskog preferansa).

Danas je Dnevni boravak za stare, prvi takve vrste u Crnoj Gori, obilježio dvije godine postojanja. Usluge servisa, koga je osnovao regionalni Centar za socijalni rad u sklopu projekta "Reforma sistema socijalne i dječje zaštite-unapređenje socijalne inkluzije IPA 2010", do sada je povremeno koristilo više od 70 starih građana.

"Ovdje sam od prvog dana i nijesam vjerovao da nešto ovakvo možemo dobiti. Samo da nastavi da postoji. Imamo knjige, novine, karte, šah, domine, organizuju nam i izlete koji su tako lijepo osmišljeni da čak imamo mogućnost da biramo gdje bi da idemo. Kada god sam ovdje znam da će mi taj dan fino proći. Za duže ne razmišljam jer u ovim godinama živite od danas do sjutra", sa osmijehom kaže Niko koji pješači tri kilometra od naselja Ćemenci, gdje živi, do Dnevnog boravka.

Niko Krsmanović (foto: Ivan Petrušić)

Nije mu teško kaže jer pješačenje je dobro za rekreaciju a „čašica razgovora“ vrijedi više od tri kilometra hoda.

"Starima ne treba mnogo, oni ne traže previše. Malo pažnje i razumijevanja i oni su zadovoljni. Naša želja je da boravak u ovom objektu učini njihovu starost ljepšom, život kvalitetnijim. Ovom uslugom pružamo im mogućnost za druženje, razgovor, sticanje novih poznanstava i prijateljstava, lijepu riječ", kazala je direktorica Centra za socijalni rad Radmila Marković.

Ona se zahvalila svima koji su im pomogli da ideja o Dnevnom boravku zaživi, ali i kazala da sve to neće imati smisla ukoliko opština i resorno ministastvo ne nađu izvore finansiranja i omoguće da starji građani i dalje imaju mjesto gdje mogu starost da učine lijepom, kako reče Krsmanović.

Radovi korisnika (foto: Ivan Petrušić)

Sonja Nikčević, predsjednica SO Nikšić, istakla je značaj Centra za socijalni rada, njihovu angažovanost da kroz projekte i saradnje pruže čak i nešto što nije u njihovom strogom opisu obaveza. Kazala je da su zadovoljni korisnici opravdali svrhu otvaranja Dnevnog boravka.

Branka Tanasijević, sociolog i poslanica u Skupštini, kazala je da stari, koji su najljepše dane svog života posvetili prosperitetu države u kojoj žive, imaju pravo na dostojanstvenu starost, ali da im se ne posvećuje dovoljna pažnja.

"Svaki grad i državu mogu da čine institucije, ali suština su njeni ljudi. Starost je i privilegija jer mnogi ljudi ne dočekaju starost a oni koji su tu sa nama su dobri savjetnici mladima", kazala je Tanasijević koja je govorila na temu "Integracija starih".

Petina stanovništva preko 65.godina

U Crnoj Gori skoro petina stanovništva je starija od 65.godina. Tanasijević je podsjetila da je taj procenat 1953.godine bio deset odsto, da bi, prema popisu stanovništva iz 2011.godine iznosio 18,3 odsto.

"U Plužinama, Šavniku, Žabljaku i Pljevljima indeks starosti je od 24 do 30 odsto, dok je u Andrijevici, Kolašinu, Cetinju, Herceg Novom i Kotoru oko 22 odsto. Informacije Instituta za javno zdravlje i Gerontološkog društva Crne Gore govore da su starije osobe izložene raznim problemima počev od siromaštva, zdravstvene zaštite, socijalne ranjivosti, a o teškom položaju ovih lica u našem društvu govori i pojava psihičkog i fizičkog zanemarivanja ili zlostavljanja ovog dijela populacije. Između dva i deset odsto starih osoba tokom starenja doživi neki od oblika zanemarivanja, čak i zlostavljanja, i ono što najviše boli je činjenica da su oni koji anose bol staroj osobi najčešće njihove porodice", kazala je Tanasijević.

Galerija

Preporučujemo za Vas