U veče 24. marta 1999, eksplozije avio-bombi i krstarećih projektila zatresle su Crnu Goru - sastavni dio tadašnje SR Jugoslavije.
Vlada "mlađeg brata" u dvočlanoj federaciji, odbila je da prihvati ratno stanje koje je Beograd proglasio sa najmoćnijom vojnom alijansom svijeta - NATO paktom.
To ipak nije spriječilo da neki od prvih projektila koje su učesnici operacije "Allied Force" ispalili na SRJ, padnu upravo na objekte na teritoriji Crne Gore.
Na meti su te večeri bili kasarna "Milovan Šaranović" u Danilovgradu, vojni aerodrom u Golubovcima i radarsko-komunikacijski objekat Ratne mornarice Vojske Jugoslavije na Obosniku u Boki Kotorskoj.
Crni dim se vio i sa Crnog rta kod Bara.
Počeo je 78-dnevni rat koji su u Crnoj Gori, zavisno od političkih opredjeljenja, neki nazivali "NATO agresijom", dok su drugi, među kojima i Vlada Crne Gore, situaciju zvali "NATO intervencijom" i vanredne okolnosti pokušavali prebroditi odazivajući se na "radnu obavezu" i pokušavajući glumiti normalnost koje nigdje nije bilo.
U "Vijestima nedjeljom" pročitajte:
- Kako se vojska borila protiv nadmoćnog neprijatelja
- Koji su incidenti obilježili dane bombardovanja
- Kako su na sudovima prošle porodice žrtava
- Akteri događaja iz 1999. iznose svoje viđenje o razlozima bombardovanja
Bonus video:
