Kroz tunel Sozina od 15. jula 2005. godine, kada je otvoren za saobraćaj, do početka ovog mjeseca prošlo je skoro 18 miliona i 120 hiljada automobila. Od putarine je ovo državno preduzeće zaradilo gotovo 63,3 miliona eura.
I pored tolikog prihoda od putarine otplaćena je tek četvrtina kredita Evropske investicione banke (EIB) vrijednog preko 41 milion eura kojim je finansirana glavnica radova na tunelu.
Umjesto konkretnih odgovora na pitanja koliko je tunel zaradio otkako je pušten u saobraćaj, koliko je dato za otplatu kredita i koliko je još ostalo duga, koliko se slilo u državni budžet i koliko godišnje košta održavanje, i pored dogovora i obećanja izvršnog direktora Monteputa Osmana Nurkovića i njegove saradnice za finansije, nakon nekoliko dana čekanja iz ovog državnog preduzeća “Vijesti” su dobile dvije tabele iz kojih se može zaključiti tek ponešto vezano za postavljena pitanja.
Kroz Sozinu je od 15. jula 2005. prošlo skoro 18 miliona i 120 hiljada automobila.
U tabelama su podaci o broju automobila koji su prošli kroz tunel za nepunih devet godina korišćenja i iznos prikupljen od putarine. Nije jasno koliko je od tog novca pripalo budžetu, koliko je ostalo Monteputu, a ni u nazanakama nema podatka koliko je otišlo na održavanje tunela.
Tunel je, prema infromacijama saopštenim na otvaranju, koštao nešto preko 70 miliona eura. Monteput je državno preduzeće kojem je praktično jedini posao održavanje tunela Sozina i ubiranje putarine.
Zapošljava, kako nam je rečeno, između 70 i 80 ljudi. Prosječna zarada zaposlenih je oko 600 eura, a kada se dodaju plate uprave prosjek se poveća za još 200 eura.
Odbor direktora čine dva penzionera - dugogodišnji direktor ove kompanije Ratko Ivanović, koji je predjednik odbora i bivši ministar saobraćaja i član SDP-a Jusuf Klamperović.
Treći član odbora je prvi čovjke prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović. Za protkolarnu sjednicu mjesečno, predsjednik odbora dobije jednu prosječnu zaradu, a članovi po pola toga iznosa.
Otplaćuje se još 16 godina
Kada je riječ o prihodima, tabele se značajno razlikuju.
Posebno je nejasna tabela koja govori o periodu 2006-2012. Stavka rashodi, kada se saberu godine, iznosi 38,3 miliona, a ispada da je “vlasniku Vladi Crne Gore na račun budžeta” uplaćeno skoro 14 miliona.
Ostaje nejasno na šta je “rashodovano” 38,3 miliona. Jedino što je nedvosmisleno jasno iz tabela i šturih informacija uz njih je podatak da kredit EIB zajedno sa kamatom iznosi skoro 41,3 miliona eura, da je ostalo da se otplati još 29,5 miliona i da je rok otplate 15. april 2030.godine.
Bonus video:
