Crnogorske insitucije sa trenutnim kapacitetima ne mogu da odgovore na izazove koji se odnose na uspostavljanje adekvatnog zakonskog okvira i sprovođenje pravnih tekovina koje proističu iz zakonodavstva Evropske unije (EU), smatraju u nevladinoj organizaciji NVO Green Home.
Predstavnik te NVO u Radnoj grupi za poglavlje 27, Nataša Kovačević, kazala je da se ta ocjena odnosi i na institucije u čijoj je nadležnosti zaštita životne sredine.
"Još više zabrinjava činjenica da Vlada i dalje ne pokazuje stvarnu volju, riješenost i posvećenost rješavanju ovog problema“, kazala je Kovačević agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je u izradi Program pristupanja Crne Gore EU 2014-2018, u dijelu životna sredina.
"Nažalost, on ne daje detaljnu analizu potreba državne uprave, smjernice za presistematizaciju postojećih kadrova unutar resornog ministarstva i vezanih institucija, niti detaljnije utvrđuje neophodne obuke za donošenje i sprovođenje novih zakonskih rješenja“, navela je Kovačević.
Ona je kazala da su ključna pitanja, koja bi se mogla pojaviti kao mjerilo za otvaranje poglavlja 27, vezana za oblast kvaliteta voda, upravljanja otpadom i zaštite prirode.
Prema njenim riječima, nejasno je da planirane promjene i nova zapošljavanja iz tog Programa nijesu reflektovana u Budžetu za 2014 godinu, nego su brojnim institucijama opredijeljena manja sredstva.
"Time se još jednom, kao i mnogo puta do sada, pokazuje da ne postoji stvarna želja i riješenost da se krene u ozbiljne pripreme za sprovođenje evropskih pravnih tekovina vezano za zaštitu životne sredine“, smatra Kovačević.
Ona je kazala da su ključna pitanja, koja bi se mogla pojaviti kao mjerilo za otvaranje poglavlja 27, vezana za oblast kvaliteta voda, upravljanja otpadom i zaštite prirode.
To je, kako je navela, potvrđeno kako izvještajem o napretku Crne Gore, tako i na radnom sastanku predstavnika ekoloških NVO i komesara Direktorata Evropske komisije (EK) za životnu sredinu, Janeza Potočnika, održanom početkom decembra.
"Pitanja otpada su najproblematičnija i uključuju saniranje nelegalnih deponija, rješavanje zagađivanja komunalnim otpadnim vodama, remedijaciju i saniranje industrijskog otpada, uspostavljanje sistema za reciklažu u zemlji“, navela je Kovačević.
Ona je kazala da se ključni izazovi odnose i na neodržive razvojne investicije koje su u suprotnosti sa dostizanjem planiranih ciljeva EU u oblasti zaštite životne sredine.
"Tako najnoviji Nacrt strategije razvoja energetike i dalje favorizuje ekspanziju izgradnje energetskih generatora, uključujući drugi blok Termoelektrane Pjevlja, ali ignorišući obaveze planiranja i sprovođenja pripremnih radnji za dostizanje ciljeva EU o smanjenju emisija ugljen dioksida i primjeni najboljih tehnologija za ostvarenje potrebnog nivoa energetske efikasnosti“, pojasnila je Kovačević.
U Nacrtu strategije se, kako je navela, i dalje favorizuju neodrživi planovi izgradnje četiri visoke hidroelektrane (HE) na Morači, u uzvodnom dijelu jedinstvenog i zaštićenog biodiverzitetskog područja Skadarskog jezera.
"Postoji jaz između administrativih organa koji nerijetko pokušavaju raditi efektivno na procesima, i donosioca odluka na najodgovornijim funkcijama koji te procese ograničavaju, vođeni političkim i drugim interesima", kazala je Kovačević.
Posebno je, smatra Kovačević, potrebno planirati finansiranje za lokalni nivo samouprave, poslovne zajednice, akademske insitucije i tome slično.
"Dosadašnja praksa je pokazala veoma fragmentisano i neusklađeno učešće državnih insititucija u korišćenju EU fondova, kao i nizak nivo iniciranja partnerske saradnje sa organizacijama civilnog društva“, kazala je Kovačević.
Ona je podsjetila da životna sredina predstavlja jedno od najskupljih poglavlja, zbog čega se i rizik sprovođenja pravnih tekovina EU iz te oblasti značajno povećava.
"Zbog toga je potrebno sprovesti korijenito planiranje za IPA dva, kako bi se ukupni fond od 250 miliona EUR za Crnu Goru, što bolje iskoristio“, precizirala je Kovačević.
Ona smatra i da imenovanje rukovodećeg kadra po političkom obrascu predstavlja jednu od teškoća za dinamiku pregovora i proces preuzimanja obaveza.
Izražen je, kako je navela, problem stručne kvalifikacije, ali i nedostatka političke volje da se ubrza donošenje i primjena evropskih propisa.
"Postoji jaz između administrativih organa koji nerijetko pokušavaju raditi efektivno na procesima, i donosioca odluka na najodgovornijim funkcijama koji te procese ograničavaju, vođeni političkim i drugim interesima", kazala je Kovačević.
Bonus video:
