Grbljanin kreće na dalek i rizičan put: Pod zmajevim krilima od Boke do Svete zemlje

U pravu letačku avanturu ultralakom letjelicom planira da poleti iz Boke Kotorske, a prvo slijetanje radi dopune goriva bi bilo na Krfu
221 pregleda 19 komentar(a)
Ažurirano: 19.01.2014. 12:17h

Dugogodišnji hidropilot koji je ultralakom leltilicom FIB582 Polaris (Flying Inflatabele Boat) prevezao oko 10.000 turista za šest godina turističkog letjenja iznad budvanske rivijere u atraktivnom panoramskom razgledanju obale duž Crnogorskog primorja, planira da svojim hidrozmajem ostvari jedno neobično putovanje od Boke Kotorske do Svete zemlje.

Bivšeg vojnog padobranca Boža Mršulju, sa pozamašnom letačkom karijerom hidropilota na letjelici FIB582, sa više od 1000 sati provedenih u vazduhu, od malih nogu privlačile su kaže, daljine i putovanja, pa je svoje snove ostvarivao kako je i kada mogao. Pored letjenja, i more je njegova velika ljubav. Mršulja je i predsjednik NVO “Vazduhoplovno društvo Soko” iz Grblja, koje njeguje vazduhoplovnu tradiciju i popularizuje vazduhoplovstvo na jedan atraktivan i zanimljiv način. Nastalo je iz bivšeg Aerokluba “Zmaj” iz Budve.

“Imao sam jedrilicu kojom sam godinama plovio po Jadranu, išao na poklonjenje Svetom Nikoli u Bari. Bio sam nekoliko puta na hodočašću u Svetoj zemlji koja me je zauvijek obuzela i stalno bih joj se vraćao. Ovoga puta želim da to uradim na jedan savim neobičan način... svojim hridrozmajem. Let koji će biti dug više od 2000 kilometara iznad plavih prostranstava Jadrana i Mediterana, duž albanske, grčke i turske obale pa preko Kipra u Izrael", rekao je on.

U pravu letačku avanturu ultralakom letjelicom planira da poleti iz Boke Kotorske, a prvo slijetanje radi dopune goriva bi bilo na Krfu.

"Sa dopunskim rezervoarima planira se ostajanje u vazduhu od oko šest sati sa rezervom za bezbjedno prizemljenje. Planirana prosječna visina leta je oko 3000 metara. Let bi trajao oko pet dana sa slijetanjem radi dopune gorivom i odmora. Najteži i najrizičniji dio leta je od Kipra do Tel Aviva jer je let bez slijetanja preko nemirnog Mediterana na tome dijelu dug više od 400 km. Možda će problem biti pogranični dio Turske koja graniči sa Sirijom zbog ratnih dešavanja kao i Kipra zbog pokrivenosti te zemlje sirijskim PVO sistemom dalekog dometa. More je u tome dijelu prepuno ratnih brodova zaraćenih strana u sirijskom konfliktu, kao i lovačkih i izviđačkih aviona kojima bi bilo šta sumnjivo moglo predstavljati prijetnju po bezbjednost”, kaže Mršulja.

Za ovu avanturu, ističe, potrebna je velika papirologija i kontakti sa nadležnim ministarstvima, a onda i veliko znanje i ono što nikada nije na odmet sreća.

Na svojem FIB-u mora da izvrši određene radove, postavi dopunske rezervorae zbog leta nad morem, ubaci navigacionu opremu koja pokriva svaku tačku na putu, radio-stanicu, opremu za preživljavanje u slučaju prinudnog sletanja na vodu. Planira i ugradnju točkova da bi ovaj zmaj postao prava amfibija sa mogućnošću sletanja i na vodu i kopno. U Italiji već je u serijskoj proizvodnji ovakav FIB. “FIB582 polaris” koristi se sada u mnogim turističkm centrima širom svijeta u svrhu panoramskih letova, ali ga koriste i mnoge poznate organizacije poput Grinpisa u oblasti Mururoa ili singapusrki navy seals i mnoge druge vojske za specijalne i tajne operacije.

S obzirom na to da je i profesionalni TV snimatelj, nada se da će od ovog leta napraviti i svojevrstan dokumentarac, jer planira da na krilima zmaja postavi tri go-pro kamere koje bi zabilježile svaki aspekt tog atraktivnog i neizvjesnog leta.

Mnogi će se zapitati da li je uopšte moguće izvesti jedan ovako dugačak let sa motornim hidrozmajem, ali Mršulja kaže da su već nekoliko avioentuzijasta poput njega izveli čak daleko duže letove pa čak i preko Sjevernog Atlantika koji je uvijek pod ledom.

“Primjera radi, dvojica pilota iz Južne Afrike su sa dva motorna zmaja preletjeli od roga Južne Amerike, preko Latinske i Sjeverne Amerike, Kanade, Atlantskog Okeana, Evrope pa preko čitave Afrike sve do Kejp Tauna, let koji je bio dug 41000 km. bez većih problema, 1999. godine. Sa prostora bivše SFRJ niko do sada nije hidrozmajem pokušao nešto slično”, kaže Mršulja.

Pripreme su u toku, a vrijeme za izvođenje ovog leta dosta zavisi i od novca potrebnog za logistiku, raznoraznih dozvola ali i političkih prilika na Bliskom istoku. No, bez obzira na sve, Mršulja je optimista u pogledu svoje ideje, znanja, iskustva, letjelice i volje, i ako sve bude teklo kako treba, ovaj let je planirao krajem ljeta 2014. ili u rano proljeće 2015. godine.

“Kažu da letjenje predstavlja slobodu, ali let nad morskim prostranstvima u letećem čamcu je doživljaj koji je nemjerljiv sa sličnim na kopnu. Kada vas uhvati ostaje zauvijek u vašem srcu i duši spoj neba i mora na najljepši mogući način... prostranstvo koje vas zove u avanturu”, kaže Mršulja.

Let ka Svetoj zemlji biće let za pamćenje, a možda samo jedan u nizu sličnih koje ću izvesti - kaže ovaj stratsveni zaljubljenik u veliko plavetnilo.

U sezoni 2001. hidrozmaj ili leteći čamac bio je pravi hit u Budvi. Njegova pojava je izazivala neviđeno oduševljenje. Mršulja i njegovi prijatelji avioentuzijasti iz Aerokluba “Zmaj” bili prvi u Evropi 2001. godine koji su ovu letjelicu uvrstili u turističku ponudu kao letilcu za panoramske letove i to baš u Crnoj Gori, tadašnjoj SRJ.

Mercedes među hidrozmajevima

Mršulja objašnjava da je FIB582 tandem letilica za pilota i jednog putnika, proizvedena u Italiji i pravi je “mercedes” među hidrozmajevima.

“Pogoni je motor 'rotax 582' od 64 konjske snage koji troši do 15 litara na sat. Ima delta krilo površine 19.5 m2 raspona 11metara. Može da ostane u vazduhu do tri sata bez dopunskih rezervoara, preleti do 200 km bez slijetanja, kreće se krstarećeom brzinom do 70 km na sat i može da se popne na visinu od 4000 metara. U slučaju otkazivanja motora može, kao bilo koja druga jedrilica, bezbjedno da se spusti na vodu sa koje polijeće”, ističe Mršulja.

Galerija

Bonus video: