Krupan problem

Raičević: Tužilaštvo da bude aktivnije po pitanju alimentacije

Ona je kazala da je nepoštovanje isplate alimentacije veliki problem u Crnoj Gori i jedan od glavnih uzroka siromaštva djece koja žive sa jednim roditeljem.
56 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 05.01.2014. 13:52h

Tužilaštvo mora imati više inicijative u istrazi prijavljenih slučajeva nepoštovanja isplate alimentacije, ocijenila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, navodeći da se toj nevladinoj organizaciji, u prošloj godini, javilo više od 40 žena s tim problemom.

Ona je kazala da je nepoštovanje isplate alimentacije veliki problem u Crnoj Gori i jedan od glavnih uzroka siromaštva djece koja žive sa jednim roditeljem.

"Uzrok problema dijelom leži u nedovoljnoj efikasnosti sudstva i tužilaštva u brzom rješavanju ovih slučajeva, jer u praksi srijećemo sporove za alimentaciju koji traju i po nekoliko godina", rekla je Raičević agenciji MINA.

Prema njenim riječima, iako je teška ekonomska situacija u državi, ne smatra to glavnim uzrokom ovog problema, jer, kako je navela, ukoliko je roditelj u stanju da za sebe stvori osnovne uslove za život, morao bi biti sposoban da barem toliko stvori i za svoje dijete.

"Zato smatram da je u pitanju neodgovornost i nebriga prema djeci, ali i tendencija da se, tradicionalno, odgovornost za brigu o potomstvu prebaci na ženu", kazala je Raičević.

Centru za ženska prava se, kako je navela, javilo više od 40 žena koje se suočavaju s tim problemom, navodeći da su većini omogućili besplatnu pravnu pomoć i zastupanje na sudu, a to će, dodala je, činiti i ubuduće.

"U svom radu tužilaštvo mora imati više inicijative kada je u pitanju istraga prijavljenih slučajeva, posebno kad je riječ o sudskim odlukama koje su izvršne. Takođe, mora efikasnije sarađivati sa inspekcijom rada i finansijskim institucijama", smatra Raičević.

Ona je ocijenila da bi država trebala da uspostavi Alimentacioni fond iz koga bi se, kako je navela, redovno isplaćivala alimentacija i time smanjila ekonomska ugroženost djece i samohranih roditelja.

"S druge strane, dužnik bi svoje obaveze izmirivao prema državi, što bi, sigurna sam, pozitivno uticalo na brzinu i efikasnost sudskih postupaka. To bi rasteretilo državni budžet dijela materijalnih davanja za socijalno ugroženo stanovništvo, ali i dijela troškova besplatne pravne pomoći", kazala je Raičević.

Govoreći o zastupljenosti žena u parlamentu, ona je navela da je 30 odsto minimum standarda, podsjećajući da je Crna Gora sa brojnih evropskih adresa dobila nedvosmislene poruke da mora obezbijediti veće političko učešće žena, i to kroz usvajanje zakonskog rješenja koje je predoženo Radnoj grupi za izgradnju povjerenja u izborni proces.

"Kako trenutno stvari stoje, pominje se rješenje da svako četvrto mjesto na listi pripadne manje zastupljenom polu odnosno ženama, što je samo pokušaj da se po drugi put izbjegne rješenje koje će donijeti stvarno povećanje broja žena na mjestima odlučivanja", upozorila je Raičević.

Ona je ukazala da Crna Gora ima manje žena u politici od svih država u regionu, iako se, kako je navela, smatra pionirom evropskih integracija.

"U pitanju je isključivo nedostatak političke volje i nespremnost da se ženama omogući aktivnije učešće u javnom životu, samim tim i bolji položaj u društvu, jer svi drugi predluslovi postoje", smatra Raičević.

"Već krajem februara, sa Udruženjem sudija Crne Gore, a uz podršku Američke ambasade, planiramo obuku advokata za zastupanje žrtava nasilja u porodici", najavila je ona.

Ona je, govoreći o poslednjoj Studiji o nasilju nad ženama i nasilju u porodici, koja je pokazala da 92 odsto ispitanika smatra da ovaj vid nasilja u Crnoj Gori postoji, kazala da istraživanje jasno pokazuje da ni broj prijavljenih slučajeva ne odražava stvarno stanje i da žrtve nasilja, kako je navela, najčešće kriju taj problem.

"To se dešava zbog straha, osjećaja bespomoćnosti, ekonomske i druge zavisnosti od nasilnika, ali i manjka povjerenja u rad institucija koje moraju biti spremne da prepoznaju nasilje i pruže podršku žrtvama već prilikom prvog kontakta", ocijenila je Raičević.

Ona je podsjetila da važeći Zakon o zaštiti od nasilja u porodici obavezuje sve institucije, uključujući zdravstvene ,obrazovne, socijalne i druge službe, da prijave sumnju na nasilje, ali se to, kako je rekla, najčešće ne dešava.

Raičević smatra da bi se broj slučajva nasilja nad ženama i u porodici smanjio, potrebno je "samo" primjenjivati zakonske propise i protokole koji uređuju u oblast.

"Država mora da obezbijedi uslove za njihovu primjenu, a to znači koordinisani pristup i međuinstitucionalnu saradnju, dovoljan broj servisa za žrtve, kako i finansijsku podršku žrtvama nasilja. Ključno je da u fokusu rada institucija bude povjerenje u iskaz žrtve, što još uvijek nije slučaj", precizirala je ona.

Raičević je poručila da će Centar za ženska prava nastaviti da pruža besplatno psihološko savjetovanje, pravnu pomoć i zastupanje pred institucijama ženama, i nastaviti sa, kako je navela, monitoringom primjene zakona u oblasti nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

"Već krajem februara, sa Udruženjem sudija Crne Gore, a uz podršku Američke ambasade, planiramo obuku advokata za zastupanje žrtava nasilja u porodici", najavila je ona.

Raičević je kazala da je za većinu aktivnosti Centar obezbijedio finansiranje, dok jedan dio, kako je pojasnila, odrađuju kroz volonterski doprinos.

"Sva je iz inostranih donacija, jer na Konkursu od igara na sreću nijesmo dobili sredstva ni za jedan od dva prijavljena projekta. Tako ispada da jedna mala ženska NVO donira državi kroz poreze, doprinose i servise koje pruža, umjesto da država finansira naše aktivnosti koje, pored toga što koriste zajednici, dijelom nadoknađuju ono što su obaveze države u skladu sa nacionalnim i međunarodnim zakonima", zaključila je ona.

Preporučujemo za Vas