Već 10 godina ne stiže odgovor Ministarstva poljoprivrede Maslinarskom društvu „Boka“ koje je tražilo da država izradi startegiju razvoja maslinarstva.
Podrška agrobudžeta toj grani poljoprivrede je minimalna, kažu bokeljski maslinari, a država nema razumijevanja ni da im u dugoročni zakup ustupi veće komplekse državnog zemljišta na kojima bi se podigle prve velike plantaže maslina.
„Imali smo interesovanja partnera iz Italije da naprave takvu jednu plantažu u Grblju na oko 100 hektara površine, ali država nije pokazala interesovanje, pa su Italijani otišli u Albaniju i tamo u međuvremenu posadili dva miliona sadnica”, rekao je predsjednik MD “Boka”, kapetan Obrad Mandić na jučerašnjoj skupštini društva.
On je napomenuo kako su strani stručnjaci procijenili da je najbolja lokacija za veliku plantažu maslina na našem primorju Trešanjski mlin u Grblju.
“Država je tu lokaciju opredijelila za regionalnu deponiju smeća“, rekao je Mandić, dodajući da je podizanje najmanje jedne velike plantaže presudno za dalji razvoj crnogorskog maslinarstva.
Velike plantaže sa sobom dovode stručnjake, najnovije agrotehničke mjere i iskustva u intenzivnom uzgoju te kulture, a u obzir bi došle parcele koje nijesu pogodne za turizam i stanogradnju.
Sa skupštine bokeljskih maslinara
Da je stanje u okruženju neuporedivo bolje nego kod nas, pokazao je i dr Ranko Popović iz Biotehničkog instituta koji je učesnicima Skupštine MD „Boka“ slikom i riječju predstavio projekat ogromne nove plantaže maslina u Ljubuškom koja je podignuta bukvalno usred ljutog hercegovačkog krša.
Država BiH je uzgajivaču Draganu Mikuliću dala državno zemljište u dugoročni zakup, kao i finansijsku podršku da on modernim mašinama bukvalno samelje kamenjar i pretvori ga u veliki zasad od 6 hiljada korijena maslina i vinograde. Sve proizvedeno na tom prostoru ide hotelima i ugostiteljskim objektima na hrvatskom ostrvu Mljet.
Slično je već napravljeno i u krševitom zaleđu Zadra u Hrvatskoj gdje uzgajivači, prema riječima predsjednika Udruženja poslodavaca Crne Gore i vlasnika rasadnika „Ekoplant“ iz Podgorice Željka Vidakovića, imaju prosječni trošak 0,35 eura po metru kvadratnom za mljevenje i pripremu kamenjara. Hrvatska država im to pokriva iz sredstava za podsticaj maslinarske proizvodnje.
„Kod nas u Crnoj Gori mali proizvođači ni ne mogu doći u situaciju da od države dobiju u dugoročni zakup zemljište na kojem bi se bavili poljoprivredom – to su mogle do sada postići samo podgoričke 'Plantaže', ali ne i niko od individualnih poljoprivrednika”.
Vidaković je rekao da je Crna Gora zbog turizma i stanogradnje praktično izgubila primorje za maslinarstvo i uzgoj agruma.
“A evo i ovo što je preostalo sada gubimo zbog projekata izgradnje golf igrališta. Stoga se mora naći zajednički jezik sa državom da nam se u dugoročni zakup daju parcele koje nisu pogodne za gradnju i daju podsticajne mjere da se tamo podignu novi maslinjaci“, kazao je Vidaković.
On je pomenuo primjer jednog od prvih većih podgoričkih uzgajivača maslina koji je na maloj parceli posadio 140 stabala španske sorte prilagođene metodama tzv. „ super-intenzivnog uzgoja“. U trećoj godini po sadnji, proizvođač je sa tih malih stabala uspio da postigne prinos od ukupno oko 140 kilograma ulja.
Istočni Jadran imao 30 miliona stabala
Maslina ili „sveto drvo“, kako mu i danas tepaju, odavno je bilo vrlo zastupljeno na istočnoj obali Jadrana gdje je u drugoj polovini 19. vijeka bilo oko 30 miliona stabala. Samo iz Boke se u 18. stoljeću brodovima godišnje izvozilo 6 hiljada barila (1 bario > 60 litara) maslinovog ulja, dok je još po 4 hiljade barila godišnje ostajalo za domaću potrošnju.
Zanimljive podatke iz istorijata maslinarstva u Boki iznijele su etnologinja Dragana Lalošević i arhitetkinja Marija Nikolić. Bokeljski maslinjaci danas su većinom zapušteni ili devastirani gradnjom vikendica i stanova za prodaju na tržištu.
Zasadili 20.000 novih maslina
Ove godine zbog slabog roda, mlin MD „Boka“ na Radanovićima nije radio, ali su nastavljene aktivnosti na daljoj edukaciji uzgajivača, prevenciji štetočina i međunarodnoj saradnji sa sličnim institucijama i organizacijama.
„Preko našeg društva je u sve tri bokeljske opštine u proteklih 10 godina zasađeno 20 hiljada novih sadnica masline, a revitalizovano je preko 10 hiljada starih korena“, rekao je Mandić, dodajući da su tri bokeljske opštine, pogotovo Tivat, pokazale dosta razumijevanja i podrške za maslinare, što se ne bi moglo reći za državu.
Galerija
Bonus video:
