Ideja NVO "Zid"

Mugoša ne želi da se Jusovača pretvori u urbani centar

"Nama samo treba da (Miomir Mugoša) potpiše jedan papir, ali to je čovjek kojeg ne zanima kulturno nasljeđe ovog grada, niti javni interes"
422 pregleda 37 komentar(a)
Ažurirano: 19.02.2019. 21:55h

Inicijativa da se stari podgorički zatvor Jusovača pretvori u urbani centar, koju je pokrenula Asocijacija za demokratski prosperitet (ADP) “Zid”, već 15 godina ne uspijeva da prođe gradonačelnika Podgorice Miomira Mugošu.

Direktor “Zida” Igor Milošević podsjeća da su ovu inicijativu pokrenuli još 1999. godine i da su je podržale mnoge inostrane i domaće nevladine organizacije, razne kulturne asocijacije, čak da je saglasnost dalo i tadašnje Ministarstvo kulture, ali da Mugoša ne želi da im da koncesiju za stari podgorički zatvor, koji je u vlasništvu Glavnog grada.

Milošević je kazao da im je ostalo samo da čekaju da gradonačelniku istekne mandat, kako bi ova ideja zaživjela.

"Nama samo treba da (Mugoša) potpiše jedan papir, ali to je čovjek kojeg ne zanima kulturno nasljeđe ovog grada, niti javni interes. Gdje god je mogao da poperi zgradu, učinio je tako, ne vodeći računa koje dobro time uništava. Smatramo da nije dobar za ovaj grad, niti za građane, stoga jedva čekamo da mu istekne mandat kako bi se sklonio sa te funkcije i kako bismo mogli ovu i mnoge druge stvari da ostvarimo za dobrobit svih", kazao je Milošević.

On smatra da se gradonačelnik sveti organizaciji “Zid”, zbog protesta koji su ranije organizovali “protiv njegove samovolje.”

Igor Milošević

"Inicijativa za osnivanje Nezavisnog urbanog centra - Jusovača” je koalicija nevladinih organizacija, kulturnih asocijacija i pojedinaca čiji je cilj da se transformacijom prostorne cjeline nekadašnjeg zatvora Jusovača u Nezavisni urbani centar stvori prostor kroz koji će građani stimulisati saradnju, otvorenost, razvoj civilnog društva i kulture, i razviti usluge građanima na osnovu njihovih potreba”, piše na sajtu ADP “Zida”.

Milošević smatra da bi Jusovača za Podgoricu mogla da bude isto što je i Metelkova za Ljubljanu.

"Planiramo da to bude jedan 'komjuniti servis' gdje će građani moći da pronađu sve informacije na jednom mjestu, i gdje će slobodni umjetnici moći da se besplatno promovišu. Planirali smo da u okviru starog zatvora napravimo i hostel za mlade. Ovakav projekat poboljšao bi turističku ponudu grada, promovaisao grad i državu van njihovih granica, a ujedno bi i dalo funkciju i sačuvalo ruševinu u koju se pretvorila Jusovača, koja je kulturni spomenik u rangu Sahat kule”, pojasnio je Milošević.

On je “Vijestima nedjeljom” pokazao projekat i planove kako bi izgledao taj urbani centar, a tvrdi da su 2000. godine sproveli i studiju izvodljivosti i dobili potvrdu da Jusovača može biti nešto više od starih zidina.

Reporteri su ranije posjetili nekadašnji zatvor, u kojem danas žive četiri porodice. Ispucali plafoni na spratu, u nekadašnjim stražarskim sobama, počeli su da se krive, krov je dotrajao, voda curi pa su svuda postavljeni lavori i kante, a nekadašnje ćelije bile su pune smeća i uginulih pacova.

Porodica koja se uselila u Jusovaču prije tridesetak godina tvrdi da se od tada ništa nije promijenilo, osim što su dobili struju.

Žena koja nije željela da kaže ime tvrdi da su sve porodice koje žive u Jusovači na spisku za socijalnu pomoć, a Milošević je kazao da su to porodice penzionisanih policajaca, koji su tamo radili dok je zgrada još bila u vlasništvu Ministarstva unutrašnjih poslova.

On je kazao da su se sa tim porodicama dogovorili da im obezbijede smještaj i da ih zaposle u Jusovači, kada postane nezavisni urbani centar.

Tvrdi da sve države u regionu i Evropi imaju ovakav centar, sa kojima se ova organizacija već povezala.

Međutim, inicijativa od 1999. stoji na jednom mjestu, dok Jusovača sve više gubi izgled kulturnog spomenika i pretvara se u ruševinu.

Ubistvo Jusufbega i pokolj

Po završetku Prvog svjetskog rata u Jusovači su bili zatvoreni protivnici bezuslovnog ujedinjenja sa Srbijom

Za vrijeme Turske u Jusovači su tamnovali crnogorski rodoljubi. Jusuf-bega je ubio Pero Ivanov Popović. Turci su odgovorili pokoljem u Podgorici 7. oktobra 1874. godine.

Taj događaj je dobio veliki publicitet i u domaćoj i u stranoj štampi i prethodio je oslobodilačkom ratu od 1876. do 1878. Po oslobođenju Podgorice, dok je Grmožur služio kao kazneni zavod, u Jusovim dvorima bila je smještena škola u kojoj se učila "knjaževa muzika'.

Odmah potom, pretvorena je ponovo u zatvor, gdje su tamnovali protivnici dinastije Petrović. Za vrijeme austrijske okupacije, iz Jusovače su pred streljački vod ili u logor povedeni brojni rodoljubi.

Po završetku Prvog svjetskog rata u Jusovači su bili zatvoreni protivnici bezuslovnog ujedinjenja sa Srbijom. U Drugom svjetskom ratu stradali su partizani, ali i neki italijanski vojnici antifašisti.

Metelkovu zaposjeli građani

Najpoznatiji autonomni kulturni centar u regionu je Metelkova mesto u staroj napuštenoj kasarni JNA, u centru Ljubljane. AKC Metelkova zauzima prostor od 12.500 kvadrata i čini je sedam građevina među kojima su: galerija Alkatraz, klub Gromka, umetnički ateljei i radionice, a donedavno i Mala šola, koja je srušena 2. avgusta 2006.

Ideja o autonomnom centru dolazi sa kraja 1980-ih kada se 200-tinjak ljubljanskih intelektualaca, umjetnika i aktivista okupilo u Mrežu za Metelkovu, nastojeći da dobiju prostor kasarne.

Kultno mjesto građanskog duha: Metelkova

Nakon što je JNA 1991. napustila Sloveniju, ta mogućnost je izgledala mnogo izvjesnija i počeli su stalni pregovori sa gradskim vlastima, sa kojima je postignuta načelna saglasnost za dobijanje prostora. Neočekivano, u noći 9. na 10. septembar 1993. godine je počelo rušenje nekih od zgrada na Metelkovoj.

Omladina je brzo regovala i septembra 1993. je stotinjak ljudi preskočilo ogradu i zauzelo kasarnu, a u njenom skvotiranju je učestvovao i izvestan broj istaknutih ljubljanskih intelektualaca.

Takođe je postojala jaka podrška slovenačkog civilnog društva, umjetnika i poznatih ličnosti, uključujući i Majku Terezu, koja je poslala pismo podrške.

Galerija