CGTVITUJE

Smeća ima na sve strane

Tokom prošle sedmice tvitovanja, zbog lošeg pravljanja otpadom, Perović je građane, pored ostalog, pozvao i da ne plaćaju komunalne usluge
166 pregleda 8 komentar(a)
Ažurirano: 16.12.2013. 15:27h

Crna Gora je imala zaista jedinstvenu šansu da se razvija na najhumanijoj mogućoj ideji - ekološka država, ali su nas loše upravljanje, pogrešne odluke, posljedice rata, opšta ekonomska kriza koja je, čini se, kod nas oduvijek prisutna, udaljili prilično od toga, kaže Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon iz Nikšića.

Perović je tokom protekle sedmice vodio zvanični nalog projekta „Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene“. U toku diskusije na temu stanja ekologije u zemlji ostvaren je najveći broj interakcija do sada (preko 1.000), organizovana je akcija pošumljavanja park šume Gorica sadnicama iz Beransela i, što je značajnije – u raspravu se prvi put uključila i država, sa naloga Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Uprkos čestim prozivkama i u ovoj, te u ranijim diskusijama na temu zapošljavanja, javnih prostora, diskusiji o jednakim šansama koje se (ne) pružaju osobama sa invaliditetom, sa zvaničnog Tviter naloga Vlade, ni ovog puta seniko nije oglasio.

Foto: Budiodgovoran.me

Bliže ideji ekološke državi prije 22 godine nego danas

Iako je tokom njegove sedmice tvitovanja saopšteno da je Crna Gora bila bliže ostvarenju ideje o ekološkoj državi prije 22 godine, kada je usvojena Deklaracija, Perović kaže da je optimista da, ukoliko se Crna Gora odluči da integracije sa prirodom budu prioritet, još ima šanse da ta ideja bude ostvarena.

„Da bi se stanje unaprijedilo, potrebno je prije svega napraviti dugoročnu strategiju sa realnim akcionim planovima i krenuti u njihovo efikasno sprovođenje. Stihijskim, neiskordiniranim aktivnostima ne može se postići dobar rezultat, i ono što i lično zastupam jeste stvaranje širokog saveza institicija, i nadležnih i NVO, Univerziteta, medija, pojedinaca koji će zajedno raditi na jednoj unapređenju kvaliteta životne sredine“, kazao je Perović.

Navodeći da u fazi usvajanja novi Zakon o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, te da radi na izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, Perović je kazao da su crnogorski zakoni koji se odnose na ekologiju u velikoj mjeri usklađeni sa EU, ali je problem njihova primjena, te dodao da Evropska komisija ocjenjuje da Crnoj Gori nedostaje političke volje da ekologija bude prioritet.

Tvitovanje Aleksandra Perovića bilo je podijeljeno na više oblasti, među kojima je najveće interesovanje tviteraša privuklo upravljanje otpadom, što je i jedan od najvećih ekoloških problema u zemlji.

„Priča o uspostavljanu sistema pravilnog upravljanja, nije mogla početi postavljanjem kontejnera za selektivno prikupljanje otpada, jer jednostavno nije se ni moglo očekivati ako počnete od sredine da ćete uspjeti rješiti problem"
Komunalna policija kontrolisati stubišta i ulaze u zgradama

Istovremeno, direktor Ozona je, navodeći da se upravljanje otpadom ne realizuje planski, pozvao građane da ne plaćaju komunalne usluge.

„Priča o uspostavljanu sistema pravilnog upravljanja, nije mogla početi postavljanjem kontejnera za selektivno prikupljanje otpada, jer jednostavno nije se ni moglo očekivati ako počnete od sredine da ćete uspjeti rješiti problem. Riječ je o pogrešnom pristupu koji je, kako se ispostavilo, samo smanjio šanse da neke nove generacije od početka svog života steknu navike da pravilno odlažu otpad“, kaže Perović.

Foto: Budiodgovoran.me

Prema njegovom mišljenju, u upravljanju otpadom je trebalo krenuti od izvora otpada, od domaćinstava.

„Tu se mora raditi na prevenciji i primarnoj selekciji otpada. Naravno, uporedo sa tim, nikako prije ili kasnije, potrebno je napraviti odgovarajuću infrastrukturu i obezbijediti podsticajne mjere za one koji pokažu odgovornost i kaznene za druge koji krše zakone. I kraj priče. Otpad je, kako često čujemo posljednjih dana, sirovina koja se može ekonomski valorizovati, ali samo ako se pravilno upravlja njime. U suprotnom, imamo situaciju sa preko 300 nelegalnih deponija, koja nam nanosi i ekološku i ekonomsku štetu, s obzirom na to da želimo biti prepoznati kao turistička destinacija“.

Posebno velik problem kada su u pitanju nelegalne deponije predstavljaju deponijske ocjedne vode, što je, kaže Perović, prisutno u svim crnogorskim opštinama.

Navodeći nepostojanje podzakonskih akata koja uređuju pitanje ambalažnog otpada, Perović je kazao da je najbolje zabraniti upotrebu plastičnih kesa. Kao problematično je navedeno i odlaganje elektronskog otpada, za koji u Crnoj Gori ne postoji deponija, te farmaceutski otpad.

„Dioksin je jedan od najotrovnijih gasova i može da izazove gušenje na licu mjesta“, upozorio je Perović na moguće posljedice paljenja kontejnera

Tokom diskusije, na temu ekologije u Crnoj Gori stigle su brojne fotografije na kojima su divlje deponije, zapaljeni kontejneri...

„Dioksin je jedan od najotrovnijih gasova i može da izazove gušenje na licu mjesta“, upozorio je Perović na moguće posljedice paljenja kontejnera.

Otvoreno je i pitanje efikasnosti izvršnih organa na prijave. Nedavno je projekat „Budi odgovoran“ kojeg Kreativni tim Elektrotehničkog fakulteta realizuje u partnerstvu sa Vladom i UNDP ušao u najuži izbor za prestižnu nagradu „Bright Spots“ na Samitu Partnerstva otvorenih vlada (OGP) u Londonu. Istovremeno, ista ta Vlada i njene institucije su odreagovale na samo jedan odsto od 197 prijava na temu ekologije, koliko su ih od juna poslali građani.

Građani nisu slijepi na mnogo toga što se događa, a Crnoj Gori nisu nepoznati ni primjeri gađanskog aktivizma u oblasti ekologije.

Perović navodi primjere borbe mještana Beransela, koji su više puta blokirali gradsko smetlište na Vasovim vodama, i koji već tri godine, kako navode, brane svoje pravo da djeci omoguće zdrav život. Zahvaljujući angažmanu stanara Ulice Ivana Milutinovića u Nikšiću prošle godine sačuvana je zelena zona lipa na ulasku u grad.

Mještani Beransela započinju novu blokadu: Nijedan kamion neće proći >>>

Nikšićani se peticijom bore za lipe u Ulici Ivana Milutinovića >>>

„To je nešto što mi daje snagu i volju da radim i borim se za našu životnu sredinu. Ne smijemo zaboraviti ni Taru, koja je za sada ostala sačuvana od neutemeljenih planova, upravo zahvaljujući građanskim aktivistima“, kaže Perović, dodajući da će Ozon dati doprinos i inicijativi protiv bušenja tunela kroz park šumu Gorica u Podgorici, te da će se uključiti i u borbu mještana Gornjeg Grblja oko sprečavanja negativnih uticaja kamenoloma Nalježići u Kotori.

„Vjerujem da će sve ove građanske inicijative dovesti do buđenja ekološke svijesti kod građana i da ćemo ubrzo imati razvijen građanski ekološki pokret u Crnoj Gori, na čemu lično radim u posljednje dvije godine. Naročito se nadam da će građani Pljevalja u narednom periodu biti aktivniji, jer se prvi blok Termoelektrane Pljevlja više ne smije ponoviti“, kazao je on.

A TE Pljevlja, uz nikšićku Željezaru, Brodogradilište Bijela, KAP... kako kaže, sigurno i danas predstavljaju vezu sa pet crnih eko tačaka u Crnoj Gori.

„Rudnik Šuplja stijena najveća je prijetnja po prirodu i zdravlje ljudi“, kaže Perović.

Imala je Crna Gora i pozivitnih primjera, kao što je remedijacija jalovišta u Mojkovcu, ali Perović kaže da na tu priču umjesto tačke, radije stavlja zarez.

„Očekujem da se stvari pokrenu na bolje“.

“Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” je projekat Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Kancelarije programa Ujedinjenjih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, koji ima za cilj osnaživanje društvenog aktivizma putem te mreže. Kroz projekat Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene i putem zvaničnog naloga @cgtvituje tokom šest mjeseci, tviteraši i šira javnost će imati priliku da upoznaju Crnu Goru na način kako je vide afirmisani stručnjaci iz različitih oblasti. Svakih sedam dana sa zvaničnog naloga @cgtvituje tvituje drugi učesnik u projektu, koji će javnosti saopštavati svoje stavove iz oblasti koju poznaje.

Do 20. decembra će tvitovati karikaturista Goran Šćekić. Njegove objave mogu se pratiti na hashtagu #cgkrozkarikaturu.

O dosadašnjim diskusijama možete čitati na stranici projekta.

Veći stepen zaštite za Ćemovsko polje

Prvi put pomenuta tokom nedjelje tvitovanja u kojoj je Biljana Gligorić iz NVO Expeditio govorila o javnim prostorima, ideja o pokrenutanju inicijative da se Ćemovsko polje u Podgorici stavi pod neki vid zaštite potvrđena je tokom sedmice u kojoj je nalogom @cgvituje „vladao“ Aleksandar Perović.

Nije poznato koliku je štetu napravio požar krajem ljeta, Foto: Damira Kalač

Inicijativa se, kaže, izrodila iz komunikacije sa njemu dragim ljudima, „koji su nesebično i volonterski brinuli za ovaj zapušteni, a vrijedni dio glavnog grada“.

„Kako sam i sam u većem dijelu godine stanovnik Starog aerodroma, osjećam i ličnu i profesionalnu dužnost da pomognem da se ovaj potencijal iskoristi na najbolji način i učini mnogo ljepšim od onoga kako sada izgleda. Malo stanovnika Glavnog grada zna koliko prirodnih vrijednosti ima na tom naoko devastiranom polju, i kolika je ekonomska vrijednost tih resursa“, kaže Perović, podsjećajući da su Green Home, ADP Zid, te kompanija Elko Tim, već dali doprinos akcijama uređenja i čišćenja, te navodeći da sada „treba širiti front i truditi se da Ćemovsko polje dobije optimalni stepen zaštite“.

(Ne)transparentan rad institucija

Aleksandar Perović kaže da Ozon u praksi ostvaruje dobru praksu sa institucijama, ali da je situacija, kada je transparentnost u njihovom radu u pitanju, sasvim drugačija.

„Ozon ima zaista često prilike da u javni dijalog uključi najrelevantnije institucije iz oblasti životne sredine, a naša dešavanja se uvijek dogovaraju sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Agencijom za zaštitu životne sredine, koji su naši prirodni partneri. Škola ekološkog aktivizima koju organizujemo uz podršku Misije OSCE u Crnoj Gori najbolji je primjer kako se mogu uključiti sve relevantne institucije i otvoriti javni dijalog na veoma važne i javnosti manje poznate teme. Na primjer, ove godine smo zajedno odlučili da pričamo ekokriminalu i, kako se pokazalo i preko društvenih mreža, imali smo pozitivne reakcije, jer smo omogućili da se putem #ekokriminal ključne riječi na Tviteru dijalog prati u realnom vremenu. Ali, što se tiče transparentnosti - to je već drugačije“, kaže Perović, navodeći lokalne uprave kao loš primjer.

„Uočili smo da, iako je to zakonska obaveza, nijedna opština nema na sajtu dostupnu javnu knjigu izdatih ekoloških saglasnosti. To smo prijavili ekološkoj inspekciji koja im upravo ovih dana piše rješenja i daje rok do kraja janura 2014. da ispune zakonsku obavezu“, objašnjava direktor Ozona.

Dragišnica se ne smije ponoviti

Perović je kazao da je upravljanje zaštićenim područjima posebno važan segment upravljanja prirodnim resursima i nešto sto se u Crnoj Gori mora značajno unaprijediti.

Prema njegovim riječima, za upravljanje zaštićenim područjima biće neohodno razviti dugoročnu strategiju, ali i mjere za praćenje stanja, jer je riječ o nečem veoma vrijednom i u ekonomskom kontekstu.

Nelegalna sječa se mora sankcionisati: Dragišnica

„Primjer ekocida u slučaju Dragišnice se ne smije ponoviti ukoliko želimo ubirati benefite od prirodnih resursa, koji su i nešto najvrijednije što Crna Gora ima“, kazao je Perović, podsjećaći na nekontrolisanu i divlju sječu u tom šumskom kompleksu.

„Nelegalna sječa je izražena i u zaštićenim područjima, što je nešto što se ne smije tolerisati“, kaže on.

Perović je ukazao i na problem neadekvatnog upravljanja divljom faunom.

„Ako ovdje može uopšte i biti govora o upravljanju, kada dobijamo informaciju da je u našem regionu meso divljači na crnom tržištu jeftinije od mesa domaćih životinja“.

Crna Gora, kako je rekao, ima preduslove da pod neki stepen zaštite stavi još dosta teritorije, te se nada da će kroz proces pregovora sa EU i kandidovanje područja za NATURA 2000 mrežu i uspjeti da realizuje neke inicijative.

Galerija