Dok je Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), koji su osnovali Vladini i provladini mediji, od marta do oktobra ove godine evidentirao ukupno 113 primjera kršenja Kodeksa novinara, saradnici Akcije za ljudska prava (HRA) su, u istom periodu, zapazili čak 689 takvih slučajeva.
Kako je saopšteno na predstavljanju monitoringa novinarskih samoregulatornih tijela, od ukupnog broja primjera kršenja kodeksa, MSS je 81 odsto, našao u dnevnim listovima “Dan” i “Vijesti”, uključujući i portal “Vijesti”, koji nijesu članovi niti priznaju nadležnost tog tijela.
“Sa druge strane, saradnici HRA su kod medija koje su monitorovali, a koji su članovi MSS, uočili 267 primjera kršenja kodeksa, odnosno 40,5 odsto od ukupnog broja kršenja koja smo evidentirali“, kazao je autor izvještaja Dragoljub Vuković.
Iako većinu članova MSS čine emitivni mediji (radio, TV) to samoregulatorno tijelo registrovalo je samo jedan slučaj kršenja kodeksa, i to kod RTCG. Vuković ističe da su saradnici HRA zapazili 68 slučajeva kršenja kodeksa u pet TV stanica, od kojih su četiri članice MSS i to samo u okviru glavnih informativnih emisija.
“Zato smo preporučili da MSS više pažnje posveti nadziranju emitivnih medija, posebno onih koji su njegovi članovi, da se ne bi, na osnovu njihovih izvještaja, stvarao utisak da ti mediji uopšte ne krše kodeks“, napominje Vuković.
On je rekao da je najviše bilo primjera kršenja pretpostavke nevinosti, ističući da je od ukupno evidentiranih 527 kršenja tog načela, MSS registrovao šest, a HRA 521.
Nakon tog načela, kako ističe Vukovič, najčešće se krše načela koja se odnose na dužnost novinara da poštuje istinu i trajno traga za njom i da vijest i komentar budu razdvojeni.
Vuković je kazao da, prema informacijama od glavnih urednika “Vijesti” i “Dana”, od tih medija MSS nijednom nije tražio izjašnjavanje povodom žalbi.
“Od relevantnih medija u Crnoj Gori van bilo kakvog samoregulatornog procesa ostali su samo 'Dan' i nedjeljnik 'Monitor'. U izvještaju je preporuka da se ti mediji što prije odluče za neki model samoregulacije, posebno imajući u vidu da 'Dan' prednjači u zabiljženim slučajevima kršenja Kodeksa“, rekao je on.
Direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević kazala je da projekat koji sprovode nije mio crnogorskim urednicima, a posebno ne Medijskom savjetu za samoregulaciju i dodala da je uvjerena da je kritički nadzor nad samoregulacijom vrijedan rizika nepopularnosti HRA među pojedinim urednicima.
Ambasador Ujedinjenog kraljevstva Jan Viting ocijenio je da demokratsko društvo ne može opstati bez objektivnih medija, navodeći da je njihova uloga još i važnija kod društava u tranziciji, kakvo je crnogorsko. “Mediji imaju ogromnu moć, ali uz moć ide i odgovornost“, upozorio je on.
Što je sa obavezom da mediji kritički posmatraju moćnike?
Vladan Mićunović, glavni urednik TV Vijesti smatra da je u ovakvom izvještaju neophodno napraviti rangiranje prekršaja, jer nijesu svi jednake težine. On je istakao da ne želi da umanji odgovornost te televizije, ali da bi rangiranja bila neophodna, kao i studija o tome kako su televizije pratile pojedine važne događaje. Predložio je da se napravi zaseban izvještaj o monitoringu RTCG i Pobjede, jer građani izdvajaju ogroman novac za te medije.
Mićunović je istakao da se protivi preporuci HRA da se, kada je u pitanju kršenju pretpostavke nevinosti, mijenja Krivični zakonik i da se sudovima da pravo da prosuđuju da li postoji pretpostavka nevinosti i da se kažnjavaju mediji koji je krše.
"Ta pretpostavka se tako iritantno krši i ništa se tu ne popravlja, jedino što smo mogli je da kažemo da se nekim simboličnim kaznama to dovede u red”, kazala je Gorjanc-Prelević. Glavni urednik “Vijesti“ Mihailo Jovović smatra da je neophodno da se nadzire i poštovanje člana dva kodeksa, koji propisuje da novinar radi u duhu ideje da bude kritički posmatrač moćnika: “Taj član treba precizirati, posebno u ovoj fazi razvoja crnogorskog društva kada većina medija ne ispunjava tu ulogu”.
Istakao je da treba napraviti jedno samoregulatorno tijelo za štampane medije, a drugo za elektronske medije. Daliborka Uljarević (CGO) ocijenila je da poseban aspekt treba da bude da li određeni mediji, koji najčešće krše kodeks, sa takvom vrstom izvještavanja imaju pravo da proizvode informativni program.
Pink M prednjači u kršenju kodeksa
Monitoring informativnih programa televizija, koji je započet 15. maja, pokazao je da je Pink najviše kršio kodeks (30 slučajeva), zatim TV Vijesti (15) i TVCG (14). Autorka izvještaja Marijana Buljan istakla je da TV Pink M odskače i po broju kršenja načela tri Kodeksa, koje govori da komentar mora biti razdvojen od informacije. Tako je zabilježeno 13 kršenja tog načela kod Pink M i daleko manje u programima ostalih emitera.
Naglasila je i da sve televizije krše načelo osam, time što objavljuju identitet poginulih u nesrećama ili zločinima: “Kodeks zahtijeva poštovanje dostojanstva ličnosti. Preporučujemo da se identitet žrtava nesreća ili nasilja i informacije o njhovom zdravlju ne objavljuju bez izričitog pristanka žrtava ili njihovih porodica. Izuzeci mogu biti javne ličnosti“.
Bonus video:
