CGTVITUJE

Kako do posla: Izađi i bori se

„Plašim se da mi mentalno još uvijek živimo u svijetu od prije 30-40 godina... Stvari se mijenjaju nevjerovatnom brzinom, a mi živimo u kulturi duboke nostalgije"
105 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 02.12.2013. 09:56h

Da li su mladi inertni u traženju posla, da li se posao čeka ili traži, kako smanjiti razliku ponude i tražnje na crnogorskom tržištu rada, koja su deficitarna zanimanja, je li reforma obrazovanja rješenje, volontirati ili ne do zasnivanja radnog odnosa... samo su neka od pitanja koja su u okviru projekta „Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene“, otvorena već prvog dana diskusije na temu zapošljavanja, koju je vodio Vladimir Vulić, saradnik na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i jedan od osnivača NVO Digitalizuj.me.

Nakon što je sedam dana vodio zvanični Tviter nalog projekta @cgtvituje, Vulić kaže da su se u diskusiji mogle identifikovati dvije grupe sa jasno suprotstavljenim stavovima - jedna koja smatra da u Crnoj Gori nema ni blizu dovoljno radnih mjesta i druga koja misli da posla ima dovoljno, ali da su ljudi lijeni, da nemaju dovoljno znanja i vještina i da nisu spremni da rizikuju.

Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca: Većina samo glumila da radi >>>

Učesnici u diskusiji su saglasni u jednom - da u sistemu postoji visok stepen nepotizma i korupcije, i da su potrebne promjene, međutim nisu saglasni oko uzroka takvog stanja: nekima je kriva Vlada, drugima poslodavci, treći krivca pronalaze u obrazovnom sistemu, četvrti za sve okrivljuju kućno vaspitanje...

Prema Međunarodnoj organizaciji rada, u Crnoj Gori ima 48.700 nezaposlenih, a prema procjeni Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu, preko 600 mladih započinje radni odnos ili studira van granica bivše Jugoslavije.

Vulić: Okruženje se promijenilo, a upravljanje kompanijama i ekonomijom države ostalo isto

Vulić napominje da je nezaposlenost mladih globalni, a ne samo problem Crne Gore.

„Skoro četvrtina svjetske populacije od 15 do 24 godine niti studira, niti imao posao. U Evropskoj uniji, nezaposlenost mladih je 24,4 odsto, što je dva i po puta više od opšte nezaposlenosti u EU. U svim zemljama OECD stopa nezaposlenosti mladih je najmanje duplo veća u odnosu na opštu stopu – izuzetak su Njemačka, Švajcarska i Japan. U Grčkoj i Španiji nezaposlenost mladih dostiže nevjerovatnih 58 odsto“, kazao je Vulić.

Prema njegovim riječima, dužina trajanja aktuelne svjetske ekonomske krize i visoke stope nezaposlenosti mladih pokazuju da nije u pitanju prolazan fenomen, već da postojeći model ekonomskog rasta jednostavno više nije održiv.

„Okruženje se drastično promijenilo, a način na koji upravljamo kompanijama i ekonomijom države je ostao isti“, kaže on.

Stvari se mijenjaju nevjerovatnom brzinom, a mi živimo u kulturi duboke nostalgije. U posljednjih 20 godina efektivna radna nedjelja u razvijenim zemljama se produžila sa prosječno 52, na čak 72 sata nedjeljno

„Plašim se da mi mentalno još uvijek živimo u svijetu od prije 30-40 godina... Stvari se mijenjaju nevjerovatnom brzinom, a mi živimo u kulturi duboke nostalgije. U posljednjih 20 godina efektivna radna nedjelja u razvijenim zemljama se produžila sa prosječno 52, na čak 72 sata nedjeljno. Mi još insistiramo na “poslovima u struci”, a skoro polovina studenata koji su diplomirali posljednjih godina u razvijenim zemljama danas obavljaju poslove za koje nije potrebna diploma. I dalje pričamo bajke o samostalnosti američke omladine – međutim, zbog ekonomske krize, danas više od 30 odsto Amerikanaca starosti od 18 do 34 godine živi kod roditelja! Danas je na Zapadu standardno da studenti u toku svake godine studija obave prosječno po jednu praksu (plaćenu ili neplaćenu) u nekoj organizaciji, pa kada dobiju diplomu imaju i zavidno iskustvo stažiranja u četiri različite organizacije“, kaže Vulić.

Mi još, kaže, vjerujemo i u priče da u Švedskoj svako ima obezbijeđen posao.

„Švedska je danas država koja ima najgori odnos stope nezaposlenosti mladih i opšte stope nezaposlenosti od svih zemalja OECD“, navodi Vulić.

Da li ste spremni da CV pošaljete na 537 adresa i dobijete samo dvije ponude za posao?

On je i u diskusiji na Tviteru naveo primjer njegovog bivšeg studenta koji je, nakon što je magistrirao u Švedskoj pokušao da se zaposli u toj državi.

„Poslao je CV na 537 adresa - dobio je 210 odgovora i samo dvije ponude za posao“, kazao je Vulić, pitajući druge učesnike koliko je njih spremno da učini isto to.

On je naveo i primjer Holandije, čiji je kralj nedavno saopštio građanima da država blagostanja više ne postoji.

„Pozvao ih je da samostalno stvaraju uslove za život, jer je vjerovanje da će im država pomoći zaostavština XX vijeka. Realnost možda nije lijepa i možda nije onakva kakva bi mi željeli da bude, ali je jednostavno takva i to moramo da prihvatimo ako želimo da idemo naprijed“, rekao je Vulić.

Nebojša Babović, jedan od učesnika u diskusiji, kazao je da su mladi previše zaštićeni, a mladost produžena do 40. godine i da je to jedan od najvećih problema sa mladima i njihovom nezaposlenošću.

„Izađi i bori se“, kaže on.

Kao moguće rješenje problema na crnogorskom tržištu rada, Vulić je naveo primjere Njemačke, Austrije i Holandije, zemalja u kojima postoji razvijen obavezan sistem stažiranja za đake i studente.

„Volontiranje je zdravije od rada u lošoj kompaniji ili lošim uslovima, razvija osjećaj pripadnosti“, jedan je od komentara na temu dobrovoljnog rada bez nadoknade

Korisnik Tin Deljanin kazao je da bi mladima trebalo objasniti da radne navike, socijalizacija u kolektivima, traženje boljeg posla i zarade, počinju od volontiranja.

„Volontiranje je zdravije od rada u lošoj kompaniji ili lošim uslovima, razvija osjećaj pripadnosti“, jedan je od komentara na temu dobrovoljnog rada bez nadoknade.

Učesnici u diskusiji su saglasni i da bi mladi trebalo da i tokom studija prihvataju i rade poslove koji nemaju veze sa njihovom budućom strukom. Vulić je tako naveo primjer studenta doktorskh studija u Parizu, koji radi dvije noći sedmično kao obezbjeđenje u noćnomklubu u Monaku i tako finansira studije.

„Po meni, mnogi u Crnoj Gori bi da rade ono što žele, a ne ono što im se nudi... ili ono što moraju“, jedan je od komentara.

Otvorena su i pitanja odnosa poslodavaca prema zaposlenima.

„Poslodavci zloupotrebljavaju strah radnika i varaju sistem, a radnicima u dobrom dijelu privatnih preduzeća zarade se uopšte ne isplaćuju preko banaka“.

Korisnici su naveli i da neki poslodavci prvu platu zaposlenima ne daju na kraju prvog mjeseca rada, već nakon prestanka radnog odnosa.

Otvoreno je i pitanje o firmama u Crnoj Gori koje ne daju radnicima plate i neosnovano ih smanjuju. Odgovora, međutim, nije bilo, makar ne od samih poslodavaca.

Tokom sedmodnevne diskusije o zapošljavanju, iako neki od njih prisutni na Tviteru, poslodavci se nisu uključivali u diskusije – makar ne sa korporativnih naloga.

Vulić je mišljenja da bi kvalitet konverzacije bio veći da se čuo i njihov glas. U diskusiju se, iako je prozvan u više navrata – na temu programa stručnog osposobljavanja visokošolaca, zbog najave da će iz javnog sektora otpustiti 6.000 zaposlenih... nijednom nije uključio niko ni sa zvaničnog profila Vlade, niti ministarstava koji imaju naloge na Tviteru.

Tokom sedmodnevne diskusije o zapošljavanju, iako neki od njih prisutni na Tviteru, poslodavci se nisu uključivali u diskusije – makar ne sa korporativnih naloga

Do petka 6. decembra na temu jednakih šansi, o ljudskim različitostima i prihvatanju u Crnoj Gori, o jednakim šansama za sve, invaliditetu, uslovima za život u Crnoj Gori u smislu zakona i prakse, o tome kako provodi dane... će tvitovati Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom.

U sedmici Marinine „vladavine“ nalogom @cgtvituje se obilježava i 3. decemabar, Svjetski dan osoba sa invaliditetom, povodom kojeg će UMHCG organizovati niz aktivnosti. Zvanični hashtag Marinine teme je #jednakesanse.

Odvojite vrijeme za dobar CV

Pokušavajući da one koji traže posao inspiriše da budu kreativniji, Vulić je naveo primjer njegove studentkinje koja je, samo 20 dana nakon što je objavila svoj CV na internetu, dobila ponudu za pripravnički, te poziv za intervju za posao.

CV Kotoranke Jasmina Canović, koja u januaru brani specijalistički rad na Studijama menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, je privukao pažnju, prije svega, jer je drugačiji – u pitanju je video poruka, kreirana u VideoScribe programu.

Canović kaže da ona, kao i većina njenih vršnjaka, sa tek stečenom fakultetskom diplomom, nemaju dovoljno materijala koji bi mogli da navedu na dvije strane PDF formata, a da se pritom njihov CV po mnogo čemu razlikuje od biografija ostalih kandidata.

YouTube

„CV prije svega mora da zainteresuje selekcionu publiku, te da obezbijedi poziv na intervju. Shvatila sam da to neću postići klasičnom CV formom – moj CV mora bti drugačiji i mora se naći na netu, kako bi ga vidjelo mnogo više ljudi od menadžmenta jedne kompanije na čiju adresu je poslat“, kaže Jasmina.

Tako je u pretragama naišla i na studentsku prezentaciju koja je kreirana u VideoScribe programu, koji je i sama odlučila da iskoristi. Kreirala je CV, postavila ga na YouTube kanal, video je potom dijeljen na Facebooku i Twitteru... i već našao put do potencijalnih poslodavaca.

„Izdvojite jedno popodne i napravite svoj CV, nije teško, zabavno je i donosi mnoge koristi“, Jasminin je savjet onima koji traže posao.

Šta jednog kandidata za posao izdvaja od ostalih

Biznis trener i saradnik na Ekonomiji, Srđan Vukčević, kaže da se kod selekcije kandidata za posao traži sljedeće:

1. Verbalno i numeričko rezonovanje

2. Ekspertiza i iskustvo

3. Znanje

4. Memorija

Prema Vukčeviću, kompetencije koje prave razliku su:

1. Dokaz da kandidat može da se oporavi od grešaka (ovo znači da nije izbjegavao/la neuspjehe - oni su sastavni dio učenja)

2. Majstorstvo u nečemu - obično sport ili sviranje nekog instrumenta - to je dokaz da je kandidat istrajan i ima dokaz da jednu stvar može da radi puno puta bez da gubi koncentraciju ili interesovanje

3. Dokaz za dobre stvari koje je kandidat radio (nasuprot obećanjima tipa "ja kad dođem ja ću to ovako") - zato je bitno da kao student imate praksu i volonterski rad

4. Zainteresovanost nasuprot tome da ste interesantni

5. Stav: popeću se na vrh te planine!

6. Dokaz konzistentnosti u ponašanju - ako ste nekad stali u odbranu svojih principa to je jako bitno!

7. Dokaz da nepredvidivost ne vidite kao strah. Dokaz a ne priča.

Galerija

Preporučujemo za Vas