Fokus politike proširenja Evropske unije (EU) je na zapadnom Balkanu, zbog čega treba na pravi način odgovoriti na brojne izazove, ocijenila je profesor Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović.
Ona je na panelu Pogled na EU sa Balkana, koji se održava u okviru Konferencije Ekonomija Crne Gore - Saradnjom do prosperiteta u hotelu Splendid čiji je organizator Privredna komora Crne Gore (PKCG), kazala da region sada nije baš ekonomski atraktivan.
"Što se tiče pogleda Balkana na EU, njegov interes je najviše ekonomski, dok na to iz Unije drugačije gledaju. Iz EU na region gledaju više sa aspekta zaokruživanja ove zajednice i sa političkog i bezbjednosnog apekta", kazala je Đurović.
Prema njenim riječima, kako je saopšteno iz PKCG, ta dekada je dekada pregovaranja i teško se u njoj može govoriti o učlanjenju u EU bilo koje od šest zemalja Balkana.
Govoreći o ekonomskim pokazateljima regiona, Đurović je kazala da se budžetski deficit spušta, a od naredne godine najavila je pad zaduženosti i nezaposlenosti od 2015.
“Tek u narednoj godini predviđa se konsolidacija stopa ekonomskog rasta u cijelom regionu”, navela je Đurović.
Ona je navela da je EU najbolje što se ima u ponudi, zbog čega treba biti pripremljen za ulazak u tu zajednicu.
"Nije presudno što prije ući u EU, važniji je kvalitet od brzine, da mi budemo spremni za Uniju ali i da ona bude spremna za nas i da nas podrži kao ravnopravnu članicu", smatra Đurović.
Predsjednik Saveza ekonomista Srbije, Aleksandar Vlahović govorio je o stanju u Srbiji na putu EU integracija i naveo da očekuje da će pregovori te zemlje početi u decembru.
Prema njegovim riječima, Srbija je od primjene prelaznog trgovinskog sporazuma 2,7 puta više dobila nego izgubila. Liberalizacija je obuzdala inflaciju u toj zemlji.
“Srbija koja je zaostajala u integracijama, sada je preuzela ulogu lidera u regionu. Strateški cilj za Srbiju je članstvo u EU i to smatram pobjedom srpske politike. Suštinski problem svih zemalja regiona je nezavršena tranzicija odnosno strukturne reforme sa kojima se odugovlači”, rekao je Vlahović.
On smatra da će ulazak u EU za sve zemlje Balkana trajati ne samo u ovoj dekadi, već duže.
Ekonomista iz Bosne i Hercegovine, Svetlana Cenić govorila je o, kako je ocijenila, veoma lošoj ekonomskoj i političkoj situaciji u kojoj se ta zemlja nalazi.
"BiH ima najgore pokazatelje u regiji. Investitori je zaobilaze u širokom luku zbog toga što političari ni oko čega ne umiju da se dogovore. Apelujem na zemlje u regionu da nam pomognu", rekla je Cenić.
Predsjednik borda Birektora Luke Bar, Predrag Ivanović kazao je da razvijanje konkurentskih sposobnosti ima presudnu ulogu u razvoju zemalja regiona i da mu predstoje brojni zadaci na unaprijeđenju poslovnog ambijenta.
“Snažna podrška EU je nužna u razvoju regiona kojeg karakteriše intenzivna potreba reindustrijalizacije, koja povećava značaj jadranskih luka”, smatra Ivanović.
On je ocijenio da koncept koridora evropskih luka, u koji Crna Gora nije uključena, treba da bude zamijenjen konceptom transportnih osovina, čime bi bilo omogućeno i Crnoj Gori da dobije znatno povoljniji pristup sredstvima za unaprijeđenje infrastrukture.
U završnom panelu Mladi kao budućnost zemalja Balkana govorili su Saša Popović, Guoda Lommanaite, Mladen Grgić, Martin Ćalasan i Ivan Vukčević.
Bonus video:
