CGTVITUJE

Ljudi su željni uređenog prostora

Opštine ne adaptiraju napuštene objekte, investitori grade bez zelenila, građani nemaju svoje centre
122 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 25.11.2013. 18:20h

Svaka lokalna samouprava bi trebalo da na sajtu objavi spisak javnih prostora i ugovore o zakupu - kako, ko, za koliko, do kada i kome je ustupio određeni javni prostor, jer problem je što država iznajmljuje te prostore isto onako kako ih prodaje ili kako privatizuje fabrike, jedan je od zaključaka teme o javnim prostorima tokom prve nedjelje tvitovanja u okviru projekta “Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene”.

Domaćin teme bila je Biljana Gligorić, arhitekta i jedan od osnivača kotorske NVO Expeditio. Biljana je zvaničnim nalogom projekta @cgtvituje “vladala” od 15. do 22. novembra i u tih sedam dana, ona i korisnici koji su pratili temu na hashtagu #prostor otvorili su brojna pitanja, predlagali rješenja… A biti prva osoba koja će otvoriti temu od značaja za širu zajednicu, kaže, nije bilo teško, iako nekad nije bilo lako izraziti se u 140 karaktera, koliko jedna objava na Tviteru to dozvoljava.

“Prijalo mi je da moram da razmišljam na način da nešto što je meni preko struke blisko, približim i ljudima koji su samo korisnici teme o kojoj pričam, u mom slučaju, javnog prostora”, kaže Gligorić.

Šta su javni prostori u stvari?

 U javne prostore spadaju trgovi, pijace, gradski centri, parkovi, igrališta... sve su to mjesta koja su otvorena i dostupna u svakom trenutku svim građanima bez razlike, zbog čega su od velikog značaja u socijalnom i ekonomskom životu zajednica. U javnom prostoru, kako se navodi na stranici NVO Expeditio, ljudi mogu da pokažu svoju različitost, upoznaju nove ljude i da se druže. Tamo se takođe doživljava sva punoća kulturne raznovrsnosti, čije se njegovanje smatra bitnim za povezivanje ljudi, podsticanje njihovog dijaloga, tolerancije i razmjene.

Već prvog dana, po objavi tvita i pitanja „da li su otvoreni i zatvoreni javni prostori u Crnoj Gori zaista javni i kako država njima upravlja“, brzo je postalo jasno da građani ne koriste sve potencijale koje javni prostor pruža, da država temi ne pristupa adekvatno, te da se otvoreni prostori uglavnom koriste za postavljanje bašti kafića. Gligorić je ukazala na to da je vlast neodgovorna i da su javni prostori često pretvoreni u privatne prostore kao izvore zarade. A zlupotrebe nisu izuzetak, već pravilo.

“Naravno da investitor nema interesa da uređuje prostor između zgrada, jer ga ne prodaje, ali upravo zato država služi da brani naše interese i pravo na kvalitetan javni prostor”

Ona državi zamjera i što nije imala načina da investitore stambenih naselja natjera da prostore između objekata završi, a kamoli da od njih napravi kvalitetan prostor koji služi svim građanima.

“Naravno da investitor nema interesa da uređuje prostor između zgrada, jer ga ne prodaje, ali upravo zato država služi da brani naše interese i pravo na kvalitetan javni prostor”, kaže Gligorić.

“I nekorišćenje javnih prostora je zloupotreba” 

Osim problema zloupotrebe, ako se u obzir uzmu samo oni javni prostori koji su i dalje u vlasništvu države, kako je kazala, problem je što su ti prostori neuređeni, što ne postoje kvalitetni prostori za rekreaciju ili izlete, za stare, za mlade, ili uopšteno za društvene aktivnosti.

“I nekorišćenje javnih prostora je, na neki način, zloupotreba”, kaže Biljana.

Način na koji se država i lokalne samouprave odnose prema javnim prostorima su doveli do razmišljanja o tome da se uradi analiza prostora koji su u vlasništvu države i opština.

“To je ideja koja ima potencijal i mnogo dobrobiti donosi. Naše iskustvo je da dosta prostora stoji prazno, a da sa druge strane neformalne grupe i NVO imaju potrebe za prostorom za svoj rad i da bi to trebalo nekako preklopiti”, rekla je Gligorić.

Prema njenom mišljenju, država bi prije svega trebalo da osmisli program, ustupa prostore zajednici i da osmišljava sadržaje da ljude animira, edukuje...

“Sada kada je kriza, čini mi se da više nego ikad ljudi vape da postoje mjesta gdje mogu da vrijeme, nešto nauče, edukuje se ili jednostavno druže. Smetnja tome je da lokalna samouprava to jednostavno ne razumije i ne bavi se time šta je građanima potrebno. Priča se samo o krupnim intervencijama i planovima, a ne o tome šta ljudima svakodnevni život čini lakšim i ljepšim”, smatra Gligorić.

Građani žele zele površine

„Trebalo bi promijeniti čudnu zabranu ne gazi travu i podsticati ljude da sjede po travi, čitaju, provode pauze u parku, umjesto u u kafićima“
urban gardeningu Chicago Green Roof

„Trebalo bi promijeniti čudnu zabranu ne gazi travu i podsticati ljude da sjede po travi, čitaju, provode pauze u parku, umjesto u u kafićima“, predlog je Biljane Gligorić koji je naišao na odobrenje učesnika u diskusiji i podstakao na razmišljanje da se parking preko puta Ekonomskog fakulteta u Podgorici ozeleni, i da se tu napravi lijep prostor za odmaranje studenata.

Tvitovanje je dovelo i do predloga da se Ćemovskom polju u Podgorici, kao otvorenom prostoru, da veći stepen zaštite, te da se taj prostor možda proglasi parkom. O dijelu parka, nedaleko od sportskih terena na Starom aerodromu, brinu građani, jednu akciju uređenja trim staze i parka je pomogla organizacija ADP Zid, akciju čišćenja i uređenja organizovala je i NVO Green Home, kompanija Elko tim je u dvije akcije pomogla uređenje parka za djecu, čak su planirali da u park dovedu i vodu, ali je njihov zahtjev odbijen jer – ko će to da plaća. Pa su tako bez vode, a sa mnogo volje, komšije i oni koji sa svojim ljubimcima psima dolaze u park svakodnevno, nalivali dvolitrama mlade čemprese koje su zasadili u pokušaju da obnove šumu nastradalu u požaru pred kraj ljeta. Da je Ćemovsko zvanično park vodu bi plaćao grad. A grad se ne okreće ni na požar, ni na nelegalnu sječu, niti kaže hvala građanima koji čuvaju javni prostor.

Novi život na Ćemovskom >>>

“Najgore za jedan prostor je da stoji prazan i propada”, smatra Biljana Gligorić. A otvoreni javni prostori – parkovi, neuređena potencijalna izletišta, prostori pored rijeka, trgovi… su, kaže, lako osvojivi.

“Zgrade brzo propadaju ako nema ko da ih održava. Bolji je makar i loš gazda nego nikakav gazda”, kazao je on tada

Kada su skvoteri u Novom Sadu lani željeli da “zauzmu” kasarnu “Archibald Reiss”, Aleksandar Jovanović, bivši predsjednik Skupštine grada, kazao je da je kasarna dio “kulturne baštine” grada i da brigu o njoj treba prepustiti civilnom sektoru.

“Zgrade brzo propadaju ako nema ko da ih održava. Bolji je makar i loš gazda nego nikakav gazda”, kazao je on tada.

Nismo, kaže Biljana, ni svjesni da neuređen prostor u nama može da izazove nelagodu. Tviteraši su tokom diskusije o javnim prostorima zauzeli stav da bi Crna Gora kao ekološka država mogla da ima botaničku baštu u svakom gradu, da bi i atomska skloništa trebalo staviti u funkciju, ako je to moguće; uključiti građana u javne rasprave na nivou mjesnih zajednica koje bi trebalo da ih animiraju na učešće u donošenju važnih odluka za njihov svakodnevni život.

“Javni prostor je i mjesto društvenih promjena. Možda je zato nova zgrada Vlade na mjestu gdje nema prostora da se organizuju demonstracije”, kaže Gligorić.

“Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene” je projekat Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Kancelarije programa Ujedinjenjih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, koji ima za cilj osnaživanje društvenog aktivizma putem te mreže.

“Javni prostor je i mjesto društvenih promjena. Možda je zato nova zgrada Vlade na mjestu gdje nema prostora da se organizuju demonstracije”

Šoping molovi kao asocijacija na izlete

Sedmodnevno tvitovanje na temu javnih prostora otvorilo je i pitanje broja izletišta u Crnoj Gori – onih zvaničnih, a ne nastalih spontano.

Crna Gora je idealna za izlete, saglasni su se učesnici u diskusiji. Iako su pozitivno ocijenili to što se u šoping molu Delta Siti u Podgorici organizuju različiti događaji koje bi inače organizovale javne ustanove, korisnici su konstatovali da je loše to što je Delta prva asocijacija djeci kada se pomene izlet. Pokušavajući da se prisjete izletišta u Crnoj Gori, učesnici u diskusiji su se sjetili samo Ivanovih korita, napominjući da ni tamo nema dovoljno sadržaja. Izletišta kao javni prostoru u Crnoj Gori su, kaže Biljana, potpuno zanemarena – osim ako bi turisti trebalo da dođu, a za građane nije ni važno.

„Izletišta i Crna Gora? U Podgorici ne znam za taj pojam! Lijep dan – pravac kafana“, jedan je od tvitova učesnika u diskusiji na temu izletišta.

Pored prostora za izlete, tokom diskusije je saopšteno da Crnoj Gori uopšte nedostaju i prostori za rekreaciju, adekvatan prostor za starije osobe, gdje one mogu da se druže, provode vrijeme, te da fali prostora za igru za djecu.

Kao pozitivan primjer, Biljana je navela pokret Play England, na čijoj Internet stranici se može naći čak i mapa sa prostorima za igru u cijeloj državi.

A sada malo o poslu

U toku prvih sedam dana zvaničnog početka realizacije projekta “Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene”, od 15. do 22. novembra, sa naloga @cgtvituje je objavljeno 197 tvitova.

Nalog koji ima više od 800 pratilaca, Biljana Gligorić je u petak veče prepustila Vladimiru Vuliću, saradniku na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i jednom od osnivača pokreta Digitalizuj.me. Prema najavi, Vulić će u svojih sedam dana sa profila @cgtvituje tvitovati najviše o problemima nezaposlenosti mladih, sa više aspekata: jedan je stvarni nedostatak poslova, drugi je razlika u tome šta se najviše studira, a koji su poslovi traženi, zatim koliko nam fakultetsko obrazovanje pruža adekvatne vještine..., a osvrnuće se i na značaj neformalnog obrazovanja i mogućnosti da ljudi posao rade online.

Vulić je temom koju korisnici mogu da prate na hashtagu #posaocg već u najavi “isprovocirao” korisnike. I dok jedni kažu da nema smisla tražiti posao u Crnoj Gori, već je pametnije otići u inostranstvo, ima i onih koji zastupaju tezu da kandidati koji apliciraju za posao ne zadovoljavaju osnovne uslove.

“Bila sam u situaciji da zapošljavam. Prazni CV-jevi, tugoća. Džabe sve te diplome i zvanja, aman budite prvo radnik da bi bili šef”, “koliko mladih je bralo breskve za raspust ili radilo u turizmu u sezoni”, pita jedan od učesnika u diskusiji, navodeći da se na taj način stiču radne navike, te da nije dobar pristup ako samo tražite posao, jer imate diploma iza koje ne stoji bilo kakvo iskustvo.

Vulić će sa naloga @cgtvituje tvitovati do petka, 29. novembra.

Galerija

Preporučujemo za Vas