Crnogorski gej aktivista Zdravko Cimbaljević bio je prošle sedmice tema glavnih kanadskih medija, kao slučaj koji čeka da bude razriješen 22. novembra kada će se odlučiti o njegovom azilu.
Uoči ključnog svjedočenja pred kanadskim vlastima, Cimbaljevićev advokat Rob Hjuz kazao je da je optimista. Hjuz je naglasio opšte pozitivni trend u Kanadi kada se donose odluke u slučajevima nasilja čiji je povod seksualna orijentacija.
“On je (Cimbaljević) neko ko je vrlo dobro profilisan kao aktivista za LGBT prava u svojoj zemlji, primio je vrlo uvjerljive prijetnje smrću i izgleda kako ga država (Crna Gora) nije adekvatno štitila”, rekao je Hjuz u razgovoru za uticajni kanadski dnevnik “Glob end Mejl”.
Odbor za imigraciju i izbjeglice je vansudsko tijelo koje će u Cimbaljevićevom slučaju odlučivati da li je njegov život moguć u domovini
Cimbaljević je pobjegao iz Crne Gore zbog prijetnji koje je konstantno primao i zbog, kako svjedoči, nespremnosti države da ga adekvatno zaštiti.
“Najprije mu je bila obećana policijska zaštita, ali kada se vratio u Crnu Goru iz Kanade gdje je bio na martovskoj Paradi ponosa u Vankuveru - ta su se obećanja pokazala lažnim”, rekao je advokat.
Hjuz je dodao da Cimbaljević trenutno prima socijalnu pomoć, ali da je riješen da se izdržava svojim radom.
“Stvarno želim da budem od koristi”, rekao je prvi crnogorski deklarisani gej kanadskim medijima. Momenat kada je Cimbaljević odlučio da zatraži azil je više nego dobar, sudeći po medijskim nastupima u kojima iz kanadske vlade stižu ohrabrenja za sve LGBT aplikante, posebno one sa istoka, odnosno iz Rusije.
Advokat Hjuz zastupa i dva ruska državljanina koji su nakon Putinovog zakona protiv “LGBT propagande” zatražili azil u Kanadi. Ministar za imigraciona pitanja Kanade Kris Aleksander prvi je javno rekao da ta država mora biti blagonaklona prema azilantima iz Rusije kojih godišnje dođe oko 200 i polovina ostane.
Kanada je među nekoliko država u svijetu u kojoj su LGBT prava najbolje zaštićena, a prvi “seksualni azilanti” počeli su da stižu u tu zemlju još početkom devedesetih.
Odbor za imigraciju i izbjeglice je vansudsko tijelo koje će u Cimbaljevićevom slučaju odlučivati da li je njegov život moguć u domovini.
Kanadsko izdanje “Hafington posta” detaljno opisuje Cimbaljevićevo iskustvo u Crnoj Gori, posebno po povratku sa kanadskog Prajda, kada je očekivao da crnogorski tužilac nešto uradi povodom prijetnji smrću.
“Cimbaljević je mjesec i po proveo u svom stanu jer nije htio da provocira komšije svojim izlaskom. Nadao se vijestima od tužioca. Ali opet, ništa. Smršao je, izgubio 15 kilograma. Bilo je vrijeme da krene u Kanadu, kao izbjeglica”, piše popularni portal.
U ispovijesti za “Hafington post”, Cimbaljević govori o tome kako mu je majka rekla da je on ipak njen sin, iako se ne slaže sa njegovim načinom života, što mu je bio “najljepši događaj u minule tri godine”. Portal navodi da je u Crnoj Gori gotovo uobičajeno Cimbaljević bio pljuvan na ulici, gađan kamenjem, te da su sunarodnici čak pujdali pse na njega.
Portal je objavio čitulju koja je osvanula u Budvi uoči prvog crnogorskog Prajda, zapamćenog po kamenovanju i vrijeđanju učesnika.
Odbor će da razmatra da li je ono što je Cimbaljević doživio u Podgorici i Nikšiću progon ili diskriminacija. Iako nemaju zakonsku težinu, smjernice koje je publikovao UNHCR se vrlo uzimaju u obzir prilikom odlučivanja. U većim kanadskim gradovima Montrealu, Torontu i Vankuveru postoji cijeli sistem organizacija civilnog društva koje su podrška LGBT imigrantima.
Stotine svjetskih medija, sve vodeće novinske agencije i mediji velikog uticaja prenijeli su tokom protekle sedmice slike i riječi sa Prajda u Podgorici.
Po broju postavljenih vijesti, Prajd je rame uz rame sa fudbalskom utakmicom Crne Gore i Engleske, koja spada u događaje koji obično izazovu obilje priloga na Internetu.
Britanci traže video dokaz da ste LGBT
Gejevi i lezbijke koji traže azil u Velikoj Britaniji minulih su dana bili u fokusu medija, nakon parlamentarnog izvještaja koji je podigao veliku prašinu. Poslanici su, naime, došli do saznanja kako se aplikantima za azil traži da dokažu svoju homoseksualnost.
U Izvještaju Odbora unutrašnjih poslova se sumnja u kvalitet rada i odlučivanja resorne pogranične agencije. U ekstremnim slučajevima, od aplikanata je traženo da prilože foto ili video zapis "izrazito lične seksualne radnje".
To je vrlo naljutilo zaštitnike ljudskih prava, dok se u medijima povela polemika. Specijalizovani advokat za slučajeve LGBT azila S Chelvan nedavno je rekao da u britanskoj administraciji, pa čak i sudstvu koje se bavi tom problematikom, vlada neznanje.
“Mnogo je fiksacije u vezi onoga što se dešava u krevetu. Ali sada je došlo do toga da na nivou donosilaca odluka, sudija i advokata treba da bude ono što se dešava napolju, izvan kuće. Dakle, nije problem što je neko gej ili lezbijka, nego što se ne uklapa u strejt koncept onoga koji ga progoni”, rekao je Chelvan.
Galerija
Bonus video:
