Stevović: Podjele u CG se reflektuju na dijasporu

"Mala država sa malim brojem stanovnika, koja ima brojnu dijasporu, treba da teži ka integrativnom modelu odnosa prema iseljeništvu"
3 komentar(a)
nenad stevovic, Foto: Arhiva Vijesti
nenad stevovic, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 12.10.2013. 14:43h

Društveno politička situacija i podijeljenost u Crnoj Gori, posebno na identitetskim pitanjima, reflektuje se i na crnogorsku dijasporu širom svijeta, naročito u Srbiji, smatra predsjednik Crnogorske partije (CP), Nenad Stevović.

„Ta refleksija je specifičnija u Srbiji u odnosu na druge zemlje, zbog kompleksosti srpsko-crnogorskih odnosa, ali i višedecenijskoj zainteresovanosti Srbije da utiče na crnogorski identitet“, kazao je Stevović agenciji MINA.

Treba pristupiti remontenegrizaciji, kao procesu koji bi predstavljao rad na povraćaju identitetskih karakteristika u crnogorskoj dijaspori, posebno u kolonijama koje su bile izložene i koje su podlegle asimilatorskom pritisku, smatra Stevović

Prema njegovim riječima, uz asimilaciju i etničku mimikriju, to utiče na podijeljenost, a samim tim i na položaj Crnogoraca u toj državi.

Na pitanje koji je najbolji način na koji bi se crnogorska dijaspora mogla organizovati i djelovati, Stevović je rekao da je najbolje organizovanje i djelovanje sa više nivoa, ali sa istim krajnjim ciljem.

On je pojasnio da su zbog disperzije naseljavanja i prisutnosti crnogorske zajednice na čitavoj teritoriji Srbije, različiti i mogući oblici organizovanja u pojedinim sredinama.

Stevović smatra da, tamo gdje je koncentracija veća, treba organizovati kulturno prosvjetna društva, čije bi aktivnosti koje osmišljavaju prosvjetni radnici iz crnogorske zajednice bile usmjerene na rad sa djecom.

Drugi nivo su, kako je naveo, udruženja, zatim Nacionalni savjet, i na kraju političko organizovanje kroz sopstvenu manjinsku partiju.

„Svaki nivo je važan, a koliko je bitno političko organizovanje pokazuje i aktuelni trenutak i činjenica da sve velike političke partije u Srbiji osnivaju udruženja sa crnogorskim prefiksom, sa jasnim ciljem da zaustave napredak CP“, kazao je Stevović.

Upitan da li bi Crnogorci u Srbiji trebalo da imaju svoju maticu, poput one koju imaju Srbi u Crnoj Gori, kako bi održali "kopču" sa svojom matičnom državom, on je rekao da je to svakako potrebno, ali da tu odluku treba da donese Matica crnogorska.

„Ona je već postavila povjerenika u Beogradu, i vjerujem da će to uraditi uskoro i u sredinama gdje je velika koncentracija crnogorske zajednice u Vojvodini“, kazao je Stevović.

On je ocijenio da je Matica crnogorska, kroz izdavačku djelatnost, dokazala svoju privrženost reafirmaciji crnogorske dijaspore, kroz naučnu valorizaciju njene prošlosti.

„Vjerujem da će i u budućnosti imati važnu ulogu u očuvanju crnogorskog identiteta, kako u samoj Crnoj Gori, tako i u dijaspori“, dodao je Stevović.

Komentarišući odnos crnogorskog državnog vrha prema dijaspori, on je kazao da Crna Gora, kao visokomigrantska zemlja Mediterana sa velikom brojem svojih iseljenika, treba ozbiljno da pristupi definisaju tog pitanja.

„Mala država sa malim brojem stanovnika, koja ima brojnu dijasporu, treba da teži ka integrativnom modelu odnosa prema iseljeništvu“, smatra Stevović.

On je kazao da u brojnom crnogorskom iseljeništvu, širom svijeta, postoje ogromni neistraženi resursi - finansijski, lobistički, intelektualni i patriotski, koji mogu donijeti dobrobit Crnoj Gori.

„Takođe, treba pristupiti remontenegrizaciji, kao procesu koji bi predstavljao rad na povraćaju identitetskih karakteristika u crnogorskoj dijaspori, posebno u kolonijama koje su bile izložene i koje su podlegle asimilatorskom pritisku“, rekao je Stevović.

Prema njegovim riječima, sve to, uz popis dijaspore, predstavlja posao koji zahtijeva ozbiljnu strategiju i jasno definisan akcioni plan.

„Formiranjem ministarstva za dijasporu, Vlada Crne Gore bi poslala jasnu poruku koliko je ozbiljno posvećena saradnji sa svojom dijasporom“, zaključio je Stevović.

Bonus video: