Pljevljak Nikola Đačić jedini je student iz Crne Gore koji je dobio stipendiju za nastavak školovanja na prestižnom privatnom britanskom univerzitetu London School of Economics (LSE), gdje školarina iznosi oko 30.000 eura godišnje.
To je zaslužio svojim radom i ocjenama koje je postigao tokom školovanja u Britaniji gdje je takođe završio treći i četvrti razred srednje škole, kao stipendista HMC asocijacije.
Ova asocijacija, koja okuplja 240 direktora britanskih privatnih škola dodjeljuje stipendije talentovanim srednjoškolcima Centralne i Istočne Evrope.
Kao svoje buduće zanimanje Nikola je odabrao ekonomiju, za koju je pokazao interesovanje još u srednjoj školi.
Nikola je bio član košarkaškog tima škole, školski prefekt, što bi na našem jeziku značilo pretpostavljeni, kao i prefekt iz ekonomije
Nakon završenog drugog razreda u pljevaljskoj Gimnaziji, Nikola je obrazovanje nastavio u Velikoj Britaniji.
Prethodno je školske 2010/2011. godine, posredstvom NVO "London Bridge" i Ispitnog Centra Crne Gore, učestvovao na nacionalnom takmičenju za dodjelu prestižnih HMC stipendija.
Iako je interesovanje crnogorskih srednjoškolaca za stipendije bilo veliko, Nikola je izabran za jednog od stipendista, koji je svoje školovanje nastavio u Stamford School u istoimenom gradu u Engleskoj.
"Na osnovu mojih kako akademskih, tako i neakademskih postignuća tokom prve godine školovanja u Britaniji, direktor škole je donio odluku da me nagradi još jednom punom HMC stipendijom, omogućavajući mi da steknem svjedočanstvo o završenim A-Level predmetima nakon četvrtog razreda srednje škole. Zahvaljujući, prije svega, velikom zalaganju i radu, uspio sam da na eksterno ocijenjenim ispitima u trećem razredu ili AS-Levelu ostvarim četiri 'A' ocjene, ekvivalentne ocjeni '5' u Crnoj Gori, iz predmeta za koje sam se sam opredijelio i to iz ekonomije, matematike, biologije i politike što je uobičajen broj predmeta u trećem razredu. Time sam stvorio preduslove da apliciram za studije ekonomije na nekim od najboljih univerziteta u državi. Dobio sam ponude od Londonske škole ekonomije (LSE) kao i UCL-a, Vorvika i Edinburga", naveo je Đačić.
On kaže da je za fakultet aplicirao na početku četvrtog razreda i da je u martu dobio obavještenje da je uslovno primljen na osnovu ocjena iz trećeg razreda, izvještaja njegovih profesora i sastava o ambicijama. Konačni uslov za prijem na tu prestižnu školu bile su da dobije najbolje A sa zvjezdicom iz matematike i tri A iz ostalih predmeta.
U četvrtom razredu učio je četiri predmeta, koje je sam izabrao - matematiku, višu matematiku, ekonomiju i politiku, a u trećem razredu, osim njih, imao je i biologiju.
Nikola je bio član košarkaškog tima škole, školski prefekt, što bi na našem jeziku značilo pretpostavljeni, kao i prefekt iz ekonomije.
Na te pozicije ga je birao direktor škole, odnosno profesori ekonomije, a tokom četvrtog razreda imao je i neka posebna ovlasćenja, ali isto tako i posebne obaveze i odgovornosti koje nisu imali svi učenici škole. Živio je u školskom internatu u kojem je boravilo pedesetak učenika.
"Britanski univerziteti, posljednjih godina, zbog ekonomske krize nisu poznati po dodjeli stipendija stranim studentima jer su troškovi školovanja visoki oko 30.000 eura, uključujući i troškove života. Ne nude se stipendije, pogotovo studentima sa ovih prostora, ali sam imao možda više sreće od drugih i dobio stipendiju. Da je nisam dobio, ne bih mogao nastaviti školovanje u Engleskoj jer bi to bili ogromni troškovi za moju porodicu", ističe Nikola.
Školski tim na državnom takmičenju iz ekonomije sa profesorom
Na pitanje da uporedi naš obrazovni sistem i škole u Britaniji Nikola kaže da je to teško uraditi jer je on pohađao školu gdje su troškovi školovanja veliki, pa uprave tih obrazovnih ustanova imaju mogućnost da zaposle najbolje profesore, i obezbijede najbolje uslove za izvođenje nastave.
"To su elitne škole koje samo tri do četiri odsto Britanaca može da priušti svojoj djeci. Državne škole u Britaniji su, siguran sam, na mnogo nižem nivou kada je kvalitet obrazovanja u pitanju nego naše srednje škole. U njima su troškovi školovanja znatno niži", kaže Nikola.
On navodi da se nastava u školi izvodi radnim danima od 8.45 do 16 sati sa pauzama između časova i većom pauzom za ručak.
Na prvoj godini studija ekonomije imaće pet predmeta - matematiku, statistiku, ekonomiju, jedan izborni predmet i jedan predmet koji svi moraju da izučavaju koji se zove LSI 100 gdje se izučavaju uzroci i posledice određenih socijalnih pojava
U razredu koji nema stalnu postavu najviše ima 15 učenika zavisno od interesovanja za određene predmete.
Škole su opremljene najsavremenijim školskim pomagalima, a učenicima je na raspolaganju i dobro opremljena biblioteka. Izostanke učenici moraju najavljivati, a ukoliko neko izostane sa predavanja, dobija kaznu, koju bi mnoga naša djeca poželjela - zabranu dolaska u školu od sedam dana, što nije u interesu učenika čiji roditelji izdvajaju veliki iznos novca za njihovo školovanje.
Učenici se od ove godine ocjenjuju samo jednom, u junu a njihove testove ne ocjenjuju profesori koji im predaju već nastavnici iz drugih škola i država, sa kojima škola sarađuje.
Nikolinim stopama krenula je i njegova sestra koja je, takođe, zahvaljujući dobrim rezultatima u srednjoj školi dobitnik HMC stipendije i trenutno je četvrta godina srednje škole u Velikoj Britaniji
"U crkvi smo svi sjedimo, učenici, profesori i direktor škole, a sveštenik nam priča po neku životnu priču koja je realno primjenjiva u životu. Ne možete biti dio tradicije te škole, a da ne poštujete jedan od njenih najvažnijih djelova. Ta crkva je stara petsto godina", istakao je Đačić.
Na prvoj godini studija ekonomije imaće pet predmeta - matematiku, statistiku, ekonomiju, jedan izborni predmet i jedan predmet koji svi moraju da izučavaju koji se zove LSI 100 gdje se izučavaju uzroci i posledice određenih socijalnih pojava.
"U drugoj i trećoj nude da izaberete predmete koji vas najviše interesuju. Planiram da se fokusiram na ekonometriju koja koristi matematičke zakonitosti za formulisanje ekonomskih problema i njihovo rješavanje", navodi Đačić.
Kada završi osnovne studije Nikola namjerava da upiše magistarske i doktorske studije. Želja mu je da se jednog dana vrati u Crnu Goru, ali bi prethodno volio da stekne određeno radno iskustvo u Britaniji i stvori određene preduslove za povratak kući.
Nikolinim stopama krenula je i njegova sestra koja je, takođe, zahvaljujući dobrim rezultatima u srednjoj školi dobitnik HMC stipendije i trenutno je četvrta godina srednje škole u Velikoj Britaniji.
Za razliku od Nikole, ona je više zainteresovana za biohemiju i medicinu. Nikolin brat studira engleski u Podgorici.
Nikola je posebno zahvalan svojim roditeljima, majci Biljani, prosvjetnom radniku i ocu Mirku-Loli, arhitekti za trud koji ulažu u njihovo školovanje.
Fascinantna Britanija
Nikola kaže da Britanija nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a posebno impresionira ljude iz zemalja u tranziciji.
"Tolstoj je sredinom 19. vijeka, u svom najvećem djelu 'Rat i mir', zaključio da je 'svaki Englez samopouzdan zbog činjenice da živi u najuređenijoj zemlji na svijetu'". Uprkos prohladnoj, kišovitoj i ne posebno privlačnoj klimi, Englezi su nevjerovatno ljubazni. To je, rekao bih, bio jedan od najočiglednijih utisaka svih nas koji smo nagrađeni HMC stipendijom. Stemford, grad u kom se nalazi Stamford School koju sam pohađao, me fascinirao već prvog dana. Grad sa viševjekovnim arhitektonskim nasljeđem je od izuzetnog istorijskog značaja za čitavu Englesku. Dovoljno je uzeti moju školu za primjer – otvorena je 1532. godine“, kazao je Đačić.
Prema njegovim riječima, britanski školski sistem je tako organizovan da, u razredu ekvivalentnom trećem razredu srednje škole u Crnoj Gori, imate pravo da izaberete tri, četiri ili pet predmeta.
"Uzimajući u obzir da ću studirati ekonomiju, izabrao sam politiku za jedan od moja četiri predmeta, iako je ona kao školski predmet bila u potpunosti nova za mene. Smatram da politika i ekonomija imaju mnogo toga zajedničkog. Projekat u kojem sam učestvovao je jako ozbiljan i čini mi se da iz jedne ogromne posvećenosti ljudi iz HMC-a teško možete pronaći bolja rješenja od onih koja su oni usvojili. Pored mogućnosti da napredujete u svakom pogledu, mnoga prijateljstva su neizostavni dio čitavog koncepta. Ne treba zaboraviti ni usavršavanje engleskog jezika kao neminovnost. Svakodnevno govoriti isključivo engleski tokom čitave godine u jedinoj zemlji gdje on postoji u svojoj istinskoj, originalnoj formi, je i te kako značajna činjenica", ističe Nikola.
Škola za premijere, nobelovce i diktatore
Lista onih koji su studirali na London School of Economics and Political Science, kako glasi puni naziv, uključuje 34 bivša ili sadašnja šefa država, kao i 18 dobitnika Nobelove nagrade (čak 13 iz oblasti ekonomije).
U odabranom društvu su predsjednik SAD Džon F. Kenedi, bivši britanski, italijanski, grčki i kanadski premijeri Klement Atli, Romano Prodi, Jorgos Papandreu i Pjer Trudo.
Škola se opisuje kao svjetska vodeća društveno-naučna institucija za obrazovanje i istraživanje koja obuhvata širok spektar društvenih naukla
Ali kada se u Libiji radilo o odbrani moći njegovog oca i klana Gadafi, Saif al-Islam je zaboravio sva demokratska načela i posegnuo za oružjem. Od svrgavanja Gadafija s vlasti u Libiji i pobjede pobunjenika 2011, "mač islama" - kako glasi prevod njegova imena - sjedi u zatvoru. Glavni tužilac Haškog tribunala traži njegovo izručenje - zbog sumnje da je počinio ratne zločine.
Školu su osnovali 1895. godine članovi Fabijanskog društva Sidni Veb, Beatris Veb i Džordž Bernard Šo. Škola se pridružila saveznom Univerzitetu u Londonu 1900. godine kao Ekonomski fakultet, dok je akademske nazive i stepene počela dodjeljivati studentima 1902. godine.
Danas je LSE i dalje specijalistički jedinstven fakultet i dio Univerziteta sa oko 8.700 redovnih studenata. Škola se opisuje kao svjetska vodeća društveno-naučna institucija za obrazovanje i istraživanje koja obuhvata širok spektar društvenih naukla.
Nalazi se među najselektivnijim univerzitetima u svijetu s najnižom stopom primljenih studenata u odnosu na sve ostale univerzitete u Britaniji.
Galerija
Bonus video:
