Stotine tona eksploziva prijetnja za Boku?

Nešto od bojevih sredstava je u potkopima i ne predstavlja posebnu opasnost, jer ih požar ne može zahvatiti. Rizično je ono što je u skladištima pokraj mora, jer su skladišta prislonjena na brdo i makiju, koja je prošle godine na Luštici gorjela na veliko
291 pregleda 7 komentar(a)
oružje Pristan, Foto: Siniša Luković
oružje Pristan, Foto: Siniša Luković
Ažurirano: 18.07.2018. 18:24h

Ministarstvo odbrane (MO) nije preduzelo ozbiljnije mjere za smanjenje rizika bezbjednosti koji predstavlja oko 200 tona visokorazornog eksploziva u bojevim glavama i punjenjima rashodovanog mornaričkog naoružanja koje se nalazi u skladištima na obali Boke Kotorske, u vojnom objektu Pristan-Petrovići na Luštici.

Bojeve glave torpeda, protivbrodske krilate rakete i morske mine, dijelom su na otvorenom, a dijelom u podzemnim skladištima. Iz resora ministra Predraga Boškovića (DPS) “Vijestima” nije konkretno odgovoreno šta su preduzeli da za ljeto i požarnu sezonu smanje rizik od izbijanja požara na okolnom prostoru.

Vatra bi u blizini tog naoružanja mogla da ima katastrofalne posljedice, jer bi eventualna detonacija, uništila i oštetila mnoge objekte u blizini - prvenstveno one na gusto naseljenoj drugoj strani obale, oko milju širokog Kumborskog tjesnaca.

“Vojska CG svake godine sprovodi planske aktivnosti u cilju protiv-požarnog obezbjeđenja svojih objekata, tako da ne postoji bojazan da će biti ugroženi objekti i materijalna sredstva koja se nalaze u skladištu Pristan”, kazali su “Vijestima” iz MO.

Nisu, međutim, odgovorili o kojoj se ukupno količini ekspoziva na Pristanu i Petrovićima radi, te šta je konkretno urađeno u cilju smanjenja rizika pred moguću požarnu sezonu. Veliki požari su lani gorjeli skoro dva mjeseca, a vatra se u pojedinim momentima približavala i vojnom kopleksu na sjeverozapadnoj obali poluostrva.

Rashodovano mornaričko naoružanje koje se čuva u ovom kompleksu punjeno je visokobrizantnim eksplozivom - mješavinom na bazi TNT, aluminijumskog praha i tzv. heksogena (RDX). Ta mješavina, poznata kao TAH, prema riječima eksperata, ne može se delaborisati metodama koje su primjenjivane u neutralisanju naoružanja koje sadrži eksplozivno punjenje na bazi klasičnog TNT-a. TAH eksploziv se ne može topiti vodenom parom i zbog toga se ta punjenja ne mogu prepakovati u privredni eksploziv, kao što su to do sada učinili sa sredstvima naoružanja koja su punjena sa čistim TNT-om.

Kod TAH-a nema delaboracije već se uništava samo detoniranjem sredstva punjenog TAH-om u kontrolisanim uslovima.

Dobro upućeni izvor “Vijesti” navodi da u kompleksu na Luštici i danas stoji oko 80 bojavih glava od torpeda tipa “53VA”, svaka sa eksplozivnim punjenjem od po 210 kilograma TAH-a. Tu je i 20 komada bojevih glava protivpodmorničkih torpeda “SET 53”, svaka punjena sa 92 kilograma TAH-a, te 44 komada bojevih glava protivbrodskih torpeda tipa “53-65 KE”, sa po 395 kilograma TAH-a. Tu je i oko 120 komada bojevih glava za protivbrodske krilate rakete tipa P-20, P-21 i P-22, od kojih svaka sadrži po 370 kilograma eksplozivnog punjenja na bazi TAH-a, 100 komada tzv. planirajućih – na dnu ležećih protivbrodskih mina GMI-100 “Rockan”, sa po 104 kilograma TAH-a.

Najveći problem su na dnu ležeće akustično-indukcione morske mine AIM M-82, kojih ima ukupno 297 komada. Svaka od tih mina, koje su svojevremeno proizvođene u bivšem tivatskom Arsenalu ima punjenje od po 490 kilograma TAH-a. Po eksplozivnoj snazi, svako od pojedinačnih punjenja tih mina ekvivalentno je toni klasičnog TNT-a.

Sa svog naoružanja, gdje je to moguće, demontirani su upaljači, kapisle i inicijalna punjenja koja “okidaju” glavnu eksploziju, ali je i dalje više desetina tona visokorazarajućeg eksploziva praktično na otvorenom.

“Nešto od tih bojevih sredstava je u potkopima i ne predstavlja posebnu opasnost, jer požar te bojeve glave ne može zahvatiti. Vrlo je rizično ono što je u skladištima pokraj mora, jer su skladišta prislonjena na brdo i makiju, koja je prošle godine na Luštici gorjela na veliko”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Prema njegovim riječima, u slučaju bilo kakvog vanrednog događaja, od ekplozivnog vala sa Pristana, posljedice bi prije svih imalo gradilište luksuznog turističkog rizorta Portonovi. Potencijalno bi, dodaje on, ugrožen bio i čitav pojas hercegnovske rivijere od Zelenike do Bijele.

“Vijesti” saznaju da se o svemu prije nekoliko mjeseci interesovalo i rukovodstvo Opštine Herceg Novi, koje se obratilo i premijeru Dušku Markoviću. Marković je od MO zatražio objašnjenje, gdje su mu kazali da su navodi o količinama rashodovanog naoružanja tačni, ali da “za sada rješenja tog problema nema”.

Iz MO su tokom proteklih godina sa Pristana uklonili i neutralizovali dio suvišnog mornaričkog naoružanja. “Vijestima” su kazali da kroz različite programe neutralizacije rješavaju preostale količine viška zaostalog naoružanja. Nisu, međutim, kazali kada će i kako ukloniti i neutralisati preostalih više od 236 tona visokorazornog TAH-a na obali Boke.

Cofis i MO u sudskom sporu, biće objavljen novi tender

Problem sa makar privremenim smještajem dobrog dijela opasnih bojevih glava na Pristanu trebalo je da riješi ugovor koji je MO prije nekoliko godina potpisalo sa firmom “Cofis”. Ta firma je trebalo da u staro željezo isiječe trupove preostalih torpeda i protivbrodskih krilatih raketa i time oslobodi mjesta za smještaj bojevih glava i morskih mina u potkope. Posao je propao, jer MO nije “Cofisu” dozvolilo da zadrži i iskoristi dio djelova sa isječenih torpeda i raketa, već je zahtijevalo da se svaki taj komad fizički uništi.

“Cofis” i MO vode spor pred Privrednim sudom, a po okončanju postupka, kako su kazali iz MO, biće raspisan novi tender za rješavanje trupova torpeda i krilatih raketa.

Bonus video: