Presudu Osnovnog suda, kojom su „Vijesti“ osuđene da su povredile čast i ugled premijerove sestre i advokatice Ane Kolarević, pravnici ocjenjuju besmislenom sa stanovišta prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Analizom presude primijećena je kotradiktornost argumenata, ali i moguća pristrasnost sudije Miodraga Pešića, nekadašnjeg funkcionera Mladih DPS-a.
Advokatica „Vijesti“ Jelena Vujisić i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević posebno upozoravaju na činjenicu da je presuda besmislena pošto je sud odbio dio tužbe u kome Kolarević tvrdi da nije javna ličnost i da mediji nemaju prava da preturaju po njenom životu.
Osnovni sud u Podgorici presudio je da su “Vijesti” povrijedile čast i ugled premijerove sestre i dosudio joj 5.000 eura kao naknadu štete za pretrpljene duševne bolove, naloživši listu da objavi presudu nakon pravosnažnosti.
Advokatica „Vijesti“ Jelena Vujisić kaže da ni njoj ni kolegama iz kancelarije Vujačić nije jasno koji su razlozi opredijelili prvostepeni sud da utvrdi obavezu plaćanja štete na ime pretrpljenih duševnih bolova i pored činjenice da je sud odbacio najznačajniji argument odbrane - da tužilja jeste javna ličlnost
U tekstu se navodi da je “Mađar telekom” pri kupovini Telekoma Crne Gore podmitio više crnogorskih zvaničnika sa 7,35 miliona eura, kao i da je među njima "advokatica i sestra tada najvišeg Vladinog funkcionera".
Ime Ane Kolarević se ne pominje, ali je i njoj i sudu bila najspornija fotografija, koja uz naslov u “Vijestima”, kako je zaključio sudija, ne ostavlja sumnju da je advokatica korumpirana.
Nakon objavljivanja informacija o korupciji u Telekomu, Milo Đukanović je prvi u javnosti objavio da se vjerovatno radi o njegovoj sestri, ali je tvrdio da je američka tužba 'notorna glupost'.
Kolarević je za nadoknadu štete tražila 100.000 eura, a zbog navodne medijske hajke je tužbe sa istim zahtjevima podnijela i protiv lista “Dan” i nedjeljnika “Monitor”.
Sudija nije vodio računa o standardu Evropskog suda: Gorjanc Prelević (Foto: Savo Prelević)
“Mislim da je sudija pravilno zaključio da je tužilja javna ličnost i da su se sporni tekstovi bavili pitanjem od važnog javnog interesa, koji su doveli do otvaranja tužilačke i skupštinske istrage. U takvom kontekstu je prostor za ograničenje slobode izražavanja posebno sužen,” rekla je Tea Gorjanc Prelević.
Ona smatra da sud nije dovoljno obratio pažnju na standard iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, koji se odnosi na uvredljive sadržaje.
“Nije bitno da li je postojala namjera da se neko uvrijedi ili ne, kako se to u presudi naglašava, jer i namjerno uvredljivo pisanje može biti zaštićeno slobodom izražavanja, već je presudno da li se radilo o 'bezrazložnom ličnom napadu' na tužilju. Takav napad bi postojao da se moglo uvjerljivo pokazati da nije bilo dovoljno osnova da se, u konkretnom slučaju, sugeriše da je tužilja 'sestra najvišeg zvaničnika Vlade koja se bavi advokaturom', a koja je prema tvrdnjama američke državne agencije primila mito. Pošto druga takva sestra u konkretnom slučaju ne postoji, mislim da su 'Vijesti' imale dovoljno razloga da tužilju označe kao tu osobu,” obrazlaže ona.
Advokatica „Vijesti“ Jelena Vujisić kaže da ni njoj ni kolegama iz kancelarije Vujačić nije jasno koji su razlozi opredijelili prvostepeni sud da utvrdi obavezu plaćanja štete na ime pretrpljenih duševnih bolova i pored činjenice da je sud odbacio najznačajniji argument odbrane - da tužilja jeste javna ličlnost.
„To smo i dokazali dostavljanjem ilustrovanih revija u kojima je bila na naslovnim stranama, čime smo obesmislili navode tužbe da ona nije javna ličnost. Zato smatramo da je donji prag tolerancije morao biti veći. Međutim, glavni argument iz tužbe je bio taj da ona nije javna ličnost, koji nije uvažio ni sud pa je ostala dilema, ali i kontradiktornost iz prvostepene odluke, šta je sud opredijelilo da dosudi iznos štete,“ ocjenjuje Vujisić.
Presuda je napad na medijske slobode: Radulović (Foto: Boris Pejović)
Advokat nedjeljnika „Monitor“ u postupku po tužbi Ane Kolarević, Veselin Radulović, smatra da je ova presuda još jedan napad na slobodu izražavanja u Crnoj Gori i da je „nesporno suprotna stavovima Evropskog suda za ljudska prava“.
On kaže da je ovo treći slučaj da podgorički Osnovni sud dosuđuje naknadu nematerijalne štete nekom licu a da ono čak i nije saslušano. Iako je bilo primjera da se ti navodni duševni bolovi vještače.
“Milo Đukanović je u predmetu protiv 'Daily pressa' po presudi Nenada Otaševića dobio 20.000 eura pa je Viši sud iznos smanjio na 10.000 eura, a u toku je postupak protiv 'Monitora' po tužbi njihovog prijatelja Stanka Subotića koji je takođe bez pojavljivanja pred sudom dobio prvostepenu presudu”, kaže advokat.
On podsjeća da je sudija Osnovnog suda u Podgorici Veljko Radovanović odredio da Kolarević da izjavu pred sudom i da se to očekuje na jesen.
„Čini mi se da je ovo još jedan dokaz da državne institucije, uključujući i sud, imaju jedan zadatak - da čuvaju kontroverzne ličnosti čije 'poslove' treba da plaćaju generacije u budućnosti“, naveo je on.
Mediji moraju da vjeruju dokumentima
“U presudi se ne pominje ni standard iz prakse Evropskog suda za ljudska prava da mediji moraju imati pravo da se pouzdaju u sadržaj zvaničnih izvještaja prilikom rasprave o temi od javnog interesa (Bladet Tromso i Stenaas protiv Norveške, 1999, st. 68), a tužba komisije američke vlade nesumnjivo predstavlja takav zvanični izvještaj.
Međutim, u ovom slučaju je najvažniji od svega utisak o pristrasnosti suda koji ostavlja informacija da je sudija Miodrag Pešić prije nego što je postao sudija navodno bio predsjednik Mladih Demokratske partije socijalista u Bijelom Polju, što znači da je bio funkcioner stranke čiji je predsjednik sadašnji predsjednik Vlade, koji je brat tužilje. Propuštanjem da se izuzme iz postupanja u ovom predmetu, sudija Pešić je obezbijedio dodatni materijal za sumnje o političkom uticaju na pravosuđe u Crnoj Gori,”smatra Tea Gorjanc Prelević.
“Akcija za ljudska prava se u kontinuitetu zalaže za dopunu Zakona o medijima standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, imajući u vidu da bi sudijama u Crnoj Gori, koji nisu naviknuti da primjenjuju precedentno pravo, bilo mnogo lakše kada bi se ti standardi konkretno uveli u tekst zakona. Međutim, Vlada do sada nije pokazala interes za ovu inicijativu”, podsjeća Tea Gorjanc-Prelević.
Galerija
Bonus video:
