DANAS ISTIČE ROK ZA LEGALIZACIJU

Građani će platiti štetovani prostor, a državnici?

Posljednji rok za prijavu nelegalnih objekata ističe danas, do petka predato preko 30.000 zahtjeva
453 pregleda 16 komentar(a)
legalizacija, divlja gradnja, rušenje, Foto: Filip Roganović
legalizacija, divlja gradnja, rušenje, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 31.01.2019. 10:09h

Prva faza procesa legalizacije, koju osporavaju brojni građani i opozicioni političari, završava se danas.

Do petka je, prema saopštenju iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), krovne institucije za ovaj proces, predato preko 30.000 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata. 

Ministartsvo i opštine su omogućile da se tokom vikenda i praznika ovi zahtjevi mogu poslati putem pošte.

Prema zvaničnim podacima Uprave za nekretnine u Crnoj Gori je registrovano oko 45.000 nelegalnih objekata, dok je raniji ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenovićkazao da je taj broj mnogo veći – oko 100.000.

Sadašnji ministar Pavle Radulović ocijenio je ranije da je u oblasti izgradnje i planiranja napravljen “haos”, koji njegov tim planira ispraviti primjenom spornog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji, između ostalog, definiše i proces legalizacije bespravnih objekata. Radulovićevo rješenje podržala Vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Duškom Markovićem, a u oktobru prošle godine taj predlog izglasala je i Skupština Crne Gore. 

Niko, međutim, od tih zvaničnika nije kazao da li će neko od nadležnih odgovarati jer je dozvolio “haos” koji sada “rješava” Radulović, ili će to biti samo građani koji će skupo platiti legalizaciju objekata.

Usklađivanje drugih propisa bilo sporo

Doneseni Zakon je jedinstvena praksa planiranja prostora i izgradnje objekata u regionu, zbog čega je, između ostalog, i kritikovan kada je predložen i izglasan. Nevladine organizacije i opozicioni poslanici zamjerali su centralizaciju planiranja prostora, odnosno smanjenje ingerencija opština u tom procesu, što tvrde, daje mnogo prostora za zloupotrebe i ide naruku velikim investitorima. Građani, pak, smatraju da je zakon “reketaški” i da ne daje dovoljno dug rok za legalizaciju objekata.

Građani su, nakon donošenja Zakona, imali rok od devet mjeseci da uđu u proces legalizacije bespravnih objekata. Međutim, do problema je došlo u usklađivanju Zakona sa drugim propisima, pa postoje opštine, kao što je Budva, koje još nijesu donijele odluke kojima utvrđuju cijene legalizacije i naknada za nelegalne objekte, dok je tek prije nepunih mjesec ovaj propis usklađen sa Krivičnim zakonikom.

Najviše problema izazvalo je usklađivanje Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, koje je kasnilo više od mjesec. Naime, kako bi prijavili objekat za legalizaciju, građani geodetskim kućama treba da plate izradu geodetskog elaborata, koji bi sadržao gabarite građevina. Taj elaborat mora obraditi i ovjeriti katastar, u skladu sa zakonom čije su izmjene kasnile, kako bi opštinske službe prihvatile zahtjev građanina za legalizaciju objekta. Bez tog dokumenta zahtjevi građana su odbijani kao nepotpuni.

“Haos” je nastao tek nakon što su najzad usklađeni zakoni, jer su katastri, zbog nedovljnih kadrovskih kapaciteta, bili pretrpani zahtjevima i obrada elborata je išla veoma sporo. Zbog toga su poslanici amndmanski djelovali na Zakon o planiranju prostora i omogućili građanima da uđu u proces legalizacije samo sa zahtjevom, dok ostalu dokumentaciju (elaborat) mogu dopuniti u roku od tri mjeseca.

Iz MORT-a su tada rekli da se zatrpanost institucija nije dogodila zbog sistemskih problema, već što su građani čekali posljednji trenutak da se prijave za legalizaciju. Tvrde da su građani oklijevali zbog predizbornih obećanja opozicije, ali i zbog vjerovanja da se zakon možda neće primjenjivati. Argument MORT-a je bio i što je u regionu najduži rok za legalizaciju bio pola godine, dok je našim zakonom bilo predviđeno devet mjeseci. Ministarstvo, međutim, nije uzelo u obzir kašnjenje sa usklađivanjem pojedinih propisa.

Nakon što su usvojeni amndmani na izmjene Zakona o planiranju, značajno se povećao priliv zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata. Prema podacima iz MORT-a, do 3. jula primljeno je oko 5.800 zahtjeva, dok je već do 12. jula stiglo više od 30.000 zahtjeva.

Prijava nelegalnog objekta ne garantuje legalizaciju

Mnogim građanima je veliki problem što i pored njihove volje i spremnosti da plate niko im ne može garantovati da će njihov objekat moći da bude legalizovan, ukoliko nije usklađen sa važećim planskim dokumentima.

To će biti najveći problem sa nelegalnim naseljima i novijim nelegalnim objektima, dok je veliki broj bespravnih objekata u gradskim jezgrima, za koje postoje urbanistički i prostorni planovi, upisan u njih.

Oni koju su upisani u planove moći će odmah da legalizuju svoj objekat i počnu da ga otplaćuju po cjenovniku opštine.

Ukoliko objekat nije građen u skladu sa planskim dokumentima, njegov vlasnik mora čekati donošenje Plana generalne regulacije, koji treba biti urađen i usvojen do oktobra 2020. godine. Ako se objekat uklopi u plan, čijom će izradom rukovoditi glavni državni arhitekta Dušan Vuksanović, moći će da se legalizuje.

Međutim, ukoliko objekat bude u zaštićenom području, gdje gradnja nije dozvoljena, ili na putu nekom državnom infrastrukturnom objektu, vlasnik će plaćati naknadu za korišćenje objekta i porez, koji je odredila opština, dok se građevina ne sruši. Istu sudbinu će, prema zakonu, doživjeti i vlasnici objekata, koji do danas ne prijave bespravni objekat. Međutim, pravnici tumače da to ne podrazumijeva da će objekti građana, koji ne žele da legalizuju biti srušeni, već da će plaćati naknadu i porez na njih dok ne “zasmetaju”. Prema tome, građani će u svakom slučaju morati da plate, samo što u drugom slučaju odlučuju da objekte stave na “kocku”, dok u prvom slučaju imaju šansu da postanu vlasnici tih objekata.

Ovo je jedna od specifičnosti ovog zakona u odnosu na region, zbog koje su više puta iz MORT-a saopštili da drugog roka za legalizaciju neće biti kako je to bio slučaj sa susjednim državama. Jedna od manjkavosti propisa o legalizaciji, koje su donijele Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, bila je je to što nijesu precizno propisali šta će se desiti sa objektima onih koji se ne prijave za legalizaciju. Eksperti Evropske komisije (EK) saopštili su da se na taj način otvara prostor da se nelegalni graditelji koriste za izborne zloupotrebe, koje su, prema tvrdnjama građana i opozicionih poslanika, i dovele do enormnog rasta bespravnih objekata u Crnoj Gori i regionu.

To rješenje, međutim, važi samo za nelegalne graditelje koji su podizali objekte prije donošenja Zakona. Radulović je ranije najavio da će svaki nelegalni objekat kojeg ne bude na orto-foto snimku, koji je MORT počeo da radi prošle godine, biti “automatski srušen”. MORT još nije završio izradu orto-foto snimka Crne Gore u kojem će se naći svi objekti i na osnovu kojeg će se raditi plan generalne regulacije. Orto-foto snimak bi, prema informacijama iz MORT-a, trebao biti urađen do kraja godine.

Naknada će biti skuplja za nelegalne graditelje

Visina troškova legalizacije objekta zavisi od slučaja do slučaja, odnosno u kojem dijelu Crne Gore, u kojoj opštini, u kojoj zoni, koja je vrsta objekta...

Troškovi legalizacije obuhvataju komunalnu naknadu, koju utvrđuju opštine, a koja zavisi od površine, lokacije i namjene objekta.

Naknada se uvećava za 2,5 odsto za objekte osnovnog stanovanja (bez obzira da li se plaća jednokratno ili u ratama), a pet odsto za ostale objekte ukoliko se plaća jednokratno, odnosno 20 odsto za plaćanje u ratama.

Objekat se može legalizovati i na rate – 240 za objekte osnovnog stanovanja, a 120 za ostale, po cijenama koje odredi opština.

Ukoliko je objekat na državnom zemljištu, Zakonom je predviđena mogućnost otkupa uz saglasnost države ili opštine i isti način plaćanja.

Mnogo je skuplja legalizacija na primorju, gdje cijena za stambene objekte do 500 kvadratnih metara ide i do gotovo 250 eura po kvadratu, ukoliko je riječ o najatraktivnijoj (IA) zoni grada, nego u sjevernim ili centralnim opštinama gdje je to mnogo povoljnije.

Glavni grad je nelegalnim graditeljima smanjio ovu naknadu za trideset odsto pa kvadratni metar IA zoni košta oko 100 eura, a u zoni pet gdje prema njihovoj procjeni ima najviše nelegalnih objekata, kvadrat košta oko 35 eura. Nijedna opština ne naplaćuje naknadu komunalnog opremanja u šestoj zoni, ukoliko je ima.

Kada građanin otplati objekat dobija rješenje o legalizaciji, nakon kojeg se podaci dostavljaju katastru radi upisa.

Rješenje o legalizaciji sadrži smjernice za usklađivanje spoljneg izgleda objekta sa smjernicama planskog dokumenta ili glavnog gradskog arhitekte, a vlasnik je dužan da u roku od tri godine uskladi kuću sa datim dokumentom.

Time će građani platiti za štetu koju su državi i prostoru napravili nelegalnom gradnjom, a još nije propisano da li će za štetu platiti nadležni organi koji su više decenija žmurili na ovu pojavu. Građane obavještavali i putem vajbera

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je posljednjih petnaestak dana pojačalo kampanju za legalizaciju bespravnih objekata, a građane su obavijestili i putem aplikacije vajber.

Oni su prošlog vikenda putem vajber aplikacije obavijestili građane da je posljednji rok za predaju zahtjeva za legalizaciju objekata 16. jul, a ne 15. jul, kako su ranije saopštili.

“Ministarstvo održivog razvoja i turizma je posredstvom ovlašćene kompanije, nadležne za tu vrstu oglašavanja, uputilo vajber poruke građanima tokom proteklog vikenda. Građani su shodno uslovima korišćenja vajiber usluga, u prilici da blokiraju poruku ukoliko se njih lično ne tiče.

Cijenimo da su oni građani koji imaju nelegalni objekat na ovaj način samo još jednom podstaknuti da legalizuju svoju nekretninu, uz obilje informacija koje su inače dostupne na kanalima komunikacije Ministarstva”, piše u odgovoru MORT-a.Najviše zahtjeva podnijeto u Podgorici, najmanje u Petnjici

​Najviše zahtjeva, prema podacima iz MORT-a, podnijeto je u Podgorici, gdje je za legalizaciju prijavljeno 6.200 bespravnih objekata. Slijede Bar sa 6.000, Herceg Novi sa 3.542 zahtjeva, Budva sa 2.130 i Kotor sa 1.783 zahtjeva. U Nikšiću je podnijeto 1.752 zahtjeva, u Ulcinju 1.502, u Tivtu 1.390, u Danilovgradu 905, u Pljevljima 900, na Cetinju 774, dok je u Bijelom Polju podnijeto 739 zahtjeva. Takođe, u Rožajama je podnijeto 730 zahtjeva, na Žabljaku 530, u Kolašinu 452, u Beranama 385, Mojkovcu 154, Gusinju 124, Plavu 99, Plužinama 30, Andrijevici 20, Šavniku 16, dok je u Petnjici podnijeto 8 zahtjeva.