Odbor za prosvjetu nauku, kulturu i sport dao je zeleno svijetlo za amandman Pozitivne Crne Gore na Predlog zakona o opštem obrazovanju kojim se predviđa da udžbenici za osnovce budu besplatni. Takođe, Odbor, na kojem je opozicija bila brojnija tokom glasanja od DPSA, dok je SDP bio uzdrzan, podržao da ubuduće sastav školskog odbora bude proširen, te da ga umjesto dosadašnjih pet čini sedam članova.
Dodatno članovi ovog skupštinskog tijela podržali su amandman poslanika DPS-a, HGI-ja i Liberalne partije da se studentima koji studiraju po starom sistemu omogući da u roku od dvije godine polože preostale ispite.
Prema riječima poslanika PCG, Srđana Perića besplatni udžbenici bi Crnu Goru koštali oko četiri miliona eura, dodajući da bi se to, uštedama, moglo prepoloviti.
“Taj iznos nije na godišnjem nivou već se jednom u tri godine štampaju udžbenici. I vi na godišnjem nivou imate trošak koji se kreće od 700 do 900 hiljada eura objektivno”, objasnio je Perić.
Sa amandmanom Pozitivne saglasna je poslanica Zdenka Popović, koja je pitala kako se može garantovati pravo na bespatno osnovno obrazovanje, ako roditelj koji ima tri učenika svake godine mora da odvoji značajna sredstva za kupovinu tri kopmpleta knjiga.
“Znate dobro da se ne mogu koritistiti knjige iz prethodnih generacija jer se u mnogim knjigama nalaze radne sveske koje se ispunjavaju”, ocijenila je ona dodajući da se zalaže da sva djeca dobiju besplatne udžbenike, jer bi se na taj način onemogućila diskriminacija djece.
Poslanica SDP-a, Draginja Vuksanović, kazala je da ta partija nema ništa protiv ovog prijedloga, ali da će oni ipak biti uzdržani jer imaju dileme da li će se udžebnici dodjeljivati svima, ili samo onima kojima su zbog finansijske situacije neophodni i kako će to finansijski uticati na državu.
Perić je kazao da bi što prije trebalo omogućiti decentralizaciju obrazovnog sistema, jer je nedopustivo da resorni ministar vrši izbor direktora u školama. Prema njegovim riječima, trenutno članove školskog odbora imenuje Miinistarstvo. Zato su iz te partije predložili da školski odbori umjesto dosadašnjih pet imaju sedam članova, a da u njihov sastav ulazi predstavnik ministarstva, tri zaposlena, jedan predstavnik optšine i dva roditelja.
“Direktori škola odlučuju o zapošljavanju manje više diskreciono, a sa druge strane ministar prosvjete ima veliki uticaj na zapošljavanje”, kategoričan je Perić.
On je naveo da je odluka da većinu članova upravnog (školskog) odbora čini ministarstvo prosvjete donešena nakon što ministar nije htio da izabere jednog diretkora škole.
Poslanik DPS-a Srđa Popović nije bio saglasan sa ovim prijedlogom jer smatra da na ovakav način mogu biti izabrani loši direktori koji su omiljeni u kolektivu ali koji nijesu dobri menadžeri.
Branka Bošnjak iz DF-a kazala je da je dosadašnje riješenje o izboru članova školskog savjeta dovelo do uvođenja politike u škole
Branka Bošnjak iz DF-a kazala je da je dosadašnje riješenje o izboru članova školskog savjeta dovelo do uvođenja politike u škole.
“Nedopustivo je da ministar bira direktore škola jer je prosto neprimjereno da jedan čovjek kontroliše izbor direktora u svim školama u Crnoj Gori”, kazala je ona. Bošnjak je navela primjer OŠ “Savo Pejanović” u kojoj, kako tvrdi, već godinama postoji konflikt između zaposlenih, roditelja i učenika sa direktoricom te škole, koja se “zbog nepotizma i toga što ona ima dobra leđa na tom mjestu dugo drži”.
“Ukoliko postoje dobra partijska leđa niko neće da dira te direktore”, ocijenila je ona.
Prema riječima Saše Kneževića u našoj zemlji ima oko 225-230 osnovnih i srednjih škola, pa ministar prosvjete ima “tu vrstu intelektualnog, fizičkog ili svakog drugog napora da izabere 230 direktora”. On smatra da školski odbori nijesu neophodni ako će ministar da bira direktore škola. Takođe, on je pitao na osnovnu čega ministar bira direktore škola.
“Na osnovu čije preporuke ministar bira direktore, ako nije preporuka da direktor škole bude omiljen i dokazan u struci ”, pitao je Knežević dodajući da ministar ne može stići da upozna i razgovara sa najmanje 230 kandidata, jer bi se u tom slučaju tokom svog četvorogodišnjeg manadata bavio samo upoznavanjem kandidata.
“Tvrdim da je od tih 225 direktora osnvnih škola 97 odsto primljeno isključivo po političkoj pripadnosti”, poručio je Knežević.
Predstavnik ministarstva prosvjete Miajlo Đurić kazao je da ne postoji apsolutno decentralizovan način izbora direktora škola, te da je n-ovo riješenje necjelishodno. Objasnio je da povod za donošenje prethodnog riješenja nijesu bila dešavanja u Cetinjskoj gimnaziji, već loša kadrovska rješenja.
Galerija
Bonus video:
