Iako je zaštićena kao predio posebnih prirodnih odlika i jedinstvena djevičanska uvala, spomenik prirode - Buljarica, postaje velika deponija šuta i otpada koji se gotovo svakodnevno tu istovaraju.
„Već godinu i po plaža u Buljarici služi za deponovanje šuta, zemlje, betonskih blokova i smeća sa mnogobrojnih gradilišta u Petrovcu, a nadležne službe to nijemo posmatraju”, upozorili su iz “Društva za razvoj ekologije”.
Predsjednica te NVO Vanesa Budimić kazala je da je lokalna vlast, kao i građani, od starta upoznata sa situacijom.
“Mjesna zajednica Buljarica je u nekoliko navrata pokušavala da zaustavi deponovanje šuta, što nam je i uspjelo, i deponija je ’mirovala’ dva mjeseca. Sada se istovaranje smeća nastavlja istim intenzitetom kao prije godinu. Kontaktirali smo Komunalnu policiju, ’Morsko dobro’, Opštinu Budva, Agenciju za zaštitu životne sredine i Ministarstvo održivog razvoja. Niko nije imao razumijevanja za ovaj problem”, istakla je Budimić.
Njihova ideja, kako je rekla, bila je da se sanira šteta u Buljarici o trošku MZ i NVO “Društvo za razvoj ekologije”, tako što bi uklonili dio deponije, a dio pošumili, ali su od zvaničnika u “Morskom dobru” dobili odgovor da moraju da dostave elaborat o uticaju tog projekta na životnu sredinu, kao i da bi “pošumljavanje bilo skrnavljenje spomenika prirode”.
“Od Opštine smo, takođe, tražili minimalna sredstva za sanaciju štete, a nijesmo dobili ni odgovor, jer im očuvanje prirodne sredine nije prioritet. U nekoliko navrata smo čekali kamione, tražili im papir po kojem smiju da istovaraju smeće na plažu, ali najčešće bismo dobili samo uvrede”, kazala je Budimić.
Ona je rekla da je “deponovanje otpada neko odobrio, zbog čega i nadležne inspekcijske službe ne žele da reaguju”.
Kamion sa otpadom u Buljarici (Foto: Društvo za razvoj ekologije)
Budimić je upozorila da su čak i pojedini stanovnici Buljarice, čisteći kanale poslije obilnih padavina proteklih mjeseci, sve smeće iz tih kanala odvozili na već postojeću deponiju na plaži.
“Sad smeće istovara svako kome padne na pamet. Od prije mjesec u Buljarici postoji još jedna deponija, na lokalitetu buljaričkog polja, u dijelu gdje habituje posljednja, stoljetna šuma hrasta i jasena. Nepoznata osoba je kupila plac u tom dijelu i dozvolila istovaranje zemlje i šuta. Šuma se zakopava, ali zato brdo šuta raste. Prosto je nevjerovatno, čak i da ne postoje zakoni koji ’čuvaju’ ovu oblast, da neko da sebi za pravo da dozvoli zatrpavanje plaže šutom. Još je nevjerovatnije da građani, iz straha ili ličnih interesa, ne reaguju. Gledaju ekološku katastrofu koja im se odvija pred očima, ispred nosa, a ne reaguju. Ako hoćete da realizujete projekat ozelenjavanja neke oblasti u Budvi, sve nadležne institucije će vam brzo i jednostavno objasniti da tako nešto nije ni moguće, a ni dobro, ali ako hoćete da otvorite deponiju na spomeniku prirode, zatrpate plažu, sagradite trinaestospratnicu u malom, primorskom mjestu, dobićete čak i pomoć od tih istih institucija”, navela je Budimić.
Iz “Morskog dobra” su kazali da su u više navrata slučaj deponovanja na buljaričkoj plaži prijavili Upravi za inspekcijske poslove.
Pod zaštitom od 1968.
“Buljarica je 1968. zaštićena kao predio posebnih prirodnih odlika. Već 2006. Buljarica je dobila status Emerald staništa Bernske konvencije kao jedinstvena, djevičanska i biodiverzitetom bogata uvala na obali Jadrana, da bi godinu kasnije bila proglašena za područje od međunarodnog značaja za boravak ptica prvenstveno kao gnjezdilište, zimovalište i odmaralište na proljećnoj seobi ptica koje preko Jadrana dolaze iz Afrike”, navela je Budimić.
Buljarica, dodala je ona, zadovoljava tri od devet kriterijuma Ramsarske konvencije kao jedinstvena, rijetka i reprezentativna močvara na istočnoj obali Jadrana, stanište brojnih ugroženih vrsta vodozemaca, gmizavaca i ptica, te ključno mjesto u migraciji ptica.
“Uz ulcinjsku Solanu na jugoistoku, Buljarica predstavlja jedan od najprovjetrenijih lokaliteta u Crnoj Gori. U neposrednom zaleđu plaže se nalazi gust tršćak koji se nastavlja na poplavne livade i šumu. Ova šuma predstavlja jednu od posljednjih, očuvanih i stoljetnih mediteranskih šuma hrasta i jasena”, navela je Budimić.
Galerija
Bonus video:
