Novim Nacrtom zakona o zabrani diskriminacije uvedeni su posebni oblici te pojave - rasna diskriminacija, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, a ukinute su odredbe o mobingu i zaštiti osoba sa invaliditetom.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević kazala je na Odboru za rodnu ravnopravnost, da je Ministarstvo iniciralo izmjene i dopune Zakona o diskriminaciji podstaknuto komentarom Evropske komisije.
"Glavni problem koji je identifikovala Evropska komisija je koncept direktne i indirektne diskriminacije", navela je ona.
Radošević je pojasnila da prema evropskom zakonodavstvu ne postoji način da se opravda direktna diskriminacija, što je u prethodnom zakonu bio slučaj, jer su posredna i neposredna imale identičan tekst.
"Direktna diskriminacija ne može biti opravdana, a moguća izvjesna opravdanja su samo dio posredne diskriminacije, pa je takva izmjena i unijeta u Nacrt zakona", pojasnila je ona.
Radošević je kazala da su uvedeni posebni oblici diskriminacije.
Radošević je pojasnila da prema evropskom zakonodavstvu ne postoji način da se opravda direktna diskriminacija, što je u prethodnom zakonu bio slučaj, jer su posredna i neposredna imale identičan tekst
Radošević je pojasnila da je smisao uvođenja posebnih oblika diskriminacije identifikovanje djela koja se smatraju opasnim za društvenu zajednicu i koja su nedopustiva sa stanovišta moralnih standarda.
"Takođe, novina je da rok za podnošenje tužbe pred sudom, koji je prema ranijem Zakonu bio 90 dana, sada produžen na godinu", navela je ona.
Radošević je kazala da su novim Nacrtom pojačane i specificirane kaznene odredbe za posrednu diskriminaciju kojima su zaprijećene kazne posebno u oblasti rada, zapošljavalja, obrazovanja, diskriminacije po starosnoj dobi.
"Predviđeme su kazne u rasponu od 500 do 20 hiljada eura za pravna lica, i dodatno do dvije hiljade eura za odgovorno lice. Dok će se preduzetnici za tu diskriminaciju kažnjavati od 300 do šest hiljada eura", kazala je ona.
Član Demokratske partije socijalista Nada Drobnjak upitala je zašto se novim zakonom briše odredbe o mobingu i o zaštiti osoba sa invaliditetom.
"Dobro je što je unesena novi oblik dikriminacije, seksualno uznemiravanje, ali meni ostaje upitno zbog čega se briše odredba o zaštiti osoba sa invaliditetom, i kako će se kažnavati oni koji ne postuju njihova prava", navela je ona.
Mobing regulisan posebnim Zakonom
Radošević je pojasnila da se odredba o mobingu briše jer je taj oblik diskriminacije regulisan posebnim Zakonom.
"A što se tiče odredbe o zaštiti osoba sa invaliditetom, ako postoji leks specijalis koji se bavi Zakonom zabrane osoba sa invaliditetom, drugi Zakoni tu normu ne mogu da sadrže", pojasnila je ona.
"Dobro je što je unesena novi oblik dikriminacije, seksualno uznemiravanje, ali meni ostaje upitno zbog čega se briše odredba o zaštiti osoba sa invaliditetom, i kako će se kažnavati oni koji ne postuju njihova prava"
"Taj zakon i dalje treba zadržati jednu uključujuću normu, prepoznati diskriminaciju osoba sa invaliditetom", kazala je ona.
Popović je navela da kroz kaznene odredbe sadašnji Zakon prepoznaje samo diskriminaciju u odnosu na prilaz, onemogućavanje i ograničavanje korišćenja prilaza osoba sa invaliditetom objektima u javnoj upotrebi.
Prema njenim riječima u sadašnjem Zakonom osobe sa invaliditetom su diskriminisane u procesu korićenja javnih usluga.
"Takođe, Zakon o zabrani lica sa invaliditetom ne prepoznaje diskriminaciju tih osoba u odredbi koja se tiče informaciono komunikacionih tehnologija", rekla je Popović.
Ona je kazala da treba voditi računa o sankcijama koje propisuje taj Zakon imajući u vidu da poseban Zakon ne propisuje sankcije, i da taj zakon na nedovoljno precizan način štiti sve oblike disikriminacije.
"Bojim se da u oblasti zaštite osoba sa invaliditetom one ne budu dovoljno zaštićene kroz taj vid kaznenih odredbi", navela je ona.
Javna rasprava Nacrta Zakona o zabrani diskriminacije trajaće do 5. jula.
Bonus video:
