ekološki

NP Skadarsko jezero: Lokvanji u smeću, direktor u fotelji

“Nekoliko radnika parka došlo je juče i pokupili su nešto smeća iz Virskog kanala kod Virpazara, koji su izručili u kanal regionalnog vodovoda - bukvalno pet metara dalje"
226 pregleda 14 komentar(a)
Ažurirano: 21.02.2019. 07:30h

Desetine hiljada turista godišnje prođu kanalom Morače na Skadarskom jezeru, međutim, na ovom zaštićenom području i rezervatu za ptice, reporteri “Vijesti” su prije nedjelju dana vidjeli samo gomile smeća.

Kese, prazne flaše, zamrzivači, frižideri, obuća, odjeća, crkotine... plutali su uz drveće i žbunje na Morači, a raznorazni otpad se mogao vidjeti i među procvjetalim lokvanjima.

Ivica Petranović tvrdi da je više puta molio direktora NP "Skadarsko jezero" Gorana Škatarića da očisti jezero kako bi normalno mogao prevoziti turiste, ali da mu, i pored brojnih obećanja, niko nije izašao u susret

Revoltirani brodar Ivica Petranović tada je očistio najprometnije mjesto na jezeru, jer, tvrdi da uprava Nacionalnog parka "Skadarsko jezero" nije željela to da učini.

Zbog veličine broda, on nije mogao ući u žbunje i očistiti gomile smeća koje su bile unutra, već je uspio da se riješi samo dijela otpada koji je bio prvo što turisti primijete.

Petranović tvrdi da je više puta molio direktora NP "Skadarsko jezero" Gorana Škatarića da očisti jezero kako bi normalno mogao prevoziti turiste, ali da mu, i pored brojnih obećanja, niko nije izašao u susret.

"Škatarića sam zvao dvadesetak puta, a sigurno deset puta smo razgovarali u četiri oka. U početku je govorio da nemaju goriva i da ne mogu čistiti dok ne krene sezona i zarade od prodaje karata.

Evo je sezona krenula, do sada je bilo dovoljno turista da, po mojoj procjeni, zarade za gorivo i očiste jezero. Nekoliko njihovih radnika došlo je juče i pokupili su nešto smeća iz Virskog kanala kod Virpazara, koji su izručili u kanal regionalnog vodovoda - bukvalno pet metara dalje", kazao je Petranović.

Škatarić, kao ni u proteklih pola godine, nije želio da odgovori na pitanja "Vijesti".

Reporteri "Vijesti nedjeljom" prisustvovali su čišćenju kanala Morače, odakle je Petranović pokupio desetak džakova smeća i izvadio tri zamrzivača.

Programska direktorica “Green Home” Jelena Marojević tvrdi da je ova NVO, takođe, organizovala raznorazne akcije čišćenja jezera, ali das u one “kratkog daha”.

“Mnogo puta do sada smo, u saradnji sa različitim organizacijama i volonterima, organizovali ili učestvovali u akcijama čišćenja na jezeru. Nažalost, te akcije su kratkog daha. Rješenje bi bilo u uspostavljanju održivog sistema upravljanja otpadom.

Takođe, mnogo više i efikasnije je potrebno raditi sa lokalnim zajednicama i uključiti ih u sve aktivnosti kako bi shvatili da je čisto i očuvano jezero njihova najveća vrijednost i najvažniji resurs koji imaju. Od takvog jezera mogu mnogo bolje prihodovati i imati mnogo veće koristi, nego od lova ili sto je najgori, ali vrlo čest slučaj, krivolova”, istakla je Marojević.

Ona tvrdi da je Petranović prije nedjelju dana uradio posao Službe za održavanje ambijentalne higijene i infrastrukture NP “Skadarsko jezero”.

“Njen zadatak je da održava higijenu na području NP 'Skadarsko jezero' koje ima vrlo jasno definisane granice koje obuhvataju vodenu i kopnenu površinu unutar tih granica. Ako se kanal Morače nalazi u zoni nacionalnog parka, onda je jasno čija je nadležnost.

Bojim se da će u ovom prebacivanju nadležnosti i odgovorosti najviše trpjeti priroda, jer smeće i otpad nije ono što ijedan turista želi da vid”, upozorila je Marojević.

Petranović tvrdi da je kanal Morače svakodnevna linija kojom se voze turisti, a da je taj dio jezera zatrpan smećem.

“Najviše smeća dođe Moračom i ovdje se zadrži među granama i žbunjem. Ali da se redovno održava ne bi ga bilo toliko. Ne kažem ja da se pokupi svaki papirić, ali da se čiste makar one lokacije kuda se najčešće prolazi, kao što je ova”, kazao je Petranović.

Tvrdi da na hiljade turista prođe kanalom rijeke Morače, kojim se najlakše može doći do manastira Vranjina koji gotovo svaki gost posjeti.

“Grmožur – ribarske kuće –manastir najčešća je tura kojom voze brodari, jer skoro svaki turista prvo želi da posjeti manastir, a i rijeke na jezeru su najljepše lokacije za posmatranje ptica.

Možete zamisliti kako se osjeća stranac koji dođe da posmatra ptice, i vidi ovolike gomile smeća. Vjerujte mi, prvo što stranci primijete jesu deponije, kojih svake godine ima sve više, a ove godine posebno”, kazao je Petranović.

Marojević smatra da porijeklo smeća na jezeru ne smije biti izgovor zašto se ne čisti, jer je otpad problem cijele Crne Gore, a pogotovo zaštićenih područja.

“Zbog neadekvatne primjene Zakona o otpadu u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću pritoke jezera donose sa sobom ogromne količine otpada, koje ne ostaju na istom mjestu, već dolaze i do Jadranskog mora. Problem otpada nemaju samo parkovi, već i opštine, kao i kaznene politike koje se ne sprovode na centralnom nivou.

Naravno, ovo nikako ne smije biti odgovor niti opravdanje za nedovoljne napore za unapređenje stanja na jezeru kada je u pitanju higijena.

Ranije se pominjala mogućnost realizacije projekta koji bi podrazumijevao postavljanje mreže na Morači nizvodno od Podgorice, kako bi se smanjila količina otpada koja dospijeva do jezera, ali još nije došlo do realizacije, a i taj se projekat više ne pominje”, kazala je Marojević.

Petranović tvrdi da redovno plaća porez državi u ugovor sa nacionalnim parkom, a da mu pri tom nijesu obezbijeđeni ni osnovni uslovi za rad.

“Plaćam godišnje oko 1.500 eura za sve dozvole i osiguranja, kako bih nesmetano i legalno mogao da vozim turiste po jezeru. Od tih para 500 eura ide nacionalnim parkovima za korišćenje njihovih voda.

Međutim, za te pare nam nijesu obezbijedili normalne vezove za brodove, već ih vežemo za granje i kamenje, i ako nešto mi improvizujemo. Nemamo priključaka za struju i vodu, ako bismo željeli da izvršimo neke osnovne popravke na brodu. Na većini mjesta nema normalnog prilaza brodovima”, ističe Petranović.

Prema zakonu, Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) nadležno je za održavanje čistoće u nacionalnom parku.

Služba koja bi trebalo da bude zadužena za održavanje čistoće na Skadarskom jezeru broji 17 radnika, a Petranović i drugi brodari tvrde da nikada nijesu vidjeli nekoga od njih da čiste vodenu površinu, iako bi, po njihovom mišljenju, to trebalo da rade.

“U nacionalnom parku ništa ne smijemo učiniti bez njihove dozvole, pa smatram da na isti način oni treba da se brinu o tome. Jer park je kao država u državi, ima svoju službu zaštite i službu za održavanje ambijentalne higijene, koji bi trebalo da vode računa o cijelom parku”, kazao je Petranović.

Statutom ovog preduzeća nije jasno definisano na koji se način održava čistoća na vodenim površinama.

Zakon o nacionalnim parkovima, međutim, propisuje da njihovo javno preduzeće treba da radi poslove održavanja ambijentalne higijene, da čuva, unapređuje i promoviše nacionalne parkove, kao i da obezbjeđuje nesmetano odvijanje prirodnih procesa i održivog korišćenja nacionalnih parkova.

Škatarić: Nisam nadležan za vodenu površinu

Ivica Petranović tvrdi da ga je nakon što je očistio kanal Morače na Jezeru kontaktirao direktor NP “Skadarsko jezero” Goran Škatarić i osudio ga što je taj problem iznio u javnost.

“Prvo je počeo da me kritikuje zato što sam pozvao novinare, a potom mi je kazao da on po statutu nije nadležan za čišćenje vodene površine jezera, već samo za održavanje pješačkih i biciklističkih staza. Da mi je to rekao prije nekoliko mjeseci kada sam ga prvi put pitao, onda bih znao kako ću.

Goran Škatarić

Ali toliko je puta obećao, da će oni očistiti jezero, i sada mi kaže da nije njegova nadležnost”, kazao je Petranović. Statutom ovog preduzeća nije jasno definisano na koji se način održava čistoća na vodenim površinama, ali se iz programa upravljanja za 2013. godinu može zaključiti da je NP “Skadarsko jezero” nadležan za čišćenje.

U tom programu postoji poglavlje pod nazivom “Unapređivanje sistema ambijentalne higijene – upravljanje otpadom”, koje podrazumijeva da nacionalni park mora održavati čistom cijelu teritoriju.

Brodari sa Virpazara potpisali su peticiju, kojom zahtijevaju od Škatarića da im obezbijedi osnovne uslove za rad, kao i da im nacionalni park čisti linije kojima svakodnevno voze turiste. Petranović tvrdi da je Škatarić zakazao sastanak sa NVO “Zeleni brodari” sa Skadarskog jezera za sjutra, kada će raspraviti o pomenutim problemima.

Režim UNESCO ne odgovara nadležnima

Jelena Marojević tvrdi da da nijesu ostvarili konkretnu saradnju sa upravom tog nacionalnog parka i da postojeći model upravljanja NP “Skadasrko jezero” nije efikasan. “Do sada nijesmo ostvarili konkretnu projektnu saradnju ni sa prethodnim, ni sa trenutnim menadžmentom parka.

Ono što je bilo aktuelno jos od 2011. godine i što se nastavilo je naša inicijativa za proglašenje područja Skadarskog jezera za prekogranični rezervat biosfere u okviru UNESCO-a.

Nažalost, čini mi se da ova naša inicijativa, podržana od Evropske komisije i UNESCO-a, nije našla na razumijevanje uprave NPSJ kao ni JP NPCG, iako u sebi donosi samo dodatnu vrijednost jezeru, budući da ne predviđa nikakve izmjene granica, niti nameće dodatne režime zastite.

UNESCO sam po sebi je brend koji privlači veliki broj turista i donosi samo dodatnu vrijednost nekom području, a rezervat biosfere pruža model za održivo upravljanje i smjernice za unapređenje održivog razvoja zajednica na jezeru.

Ipak, nadam da će u narednom periodu NPSJ, ali i NPCG prije svega, imati sluha za naše napore da ponudimo održiviji i efikasniji model upravljanja jer postojeći nije dobar sa aspekta integralnog upravljanja zajedničkim vodnim dobrom”, kazala je Marojević.

Smeće nije jedini problem

Jelena Marojević tvrdi da Skadarsko jezero, osim smeća, ima mnogo drugih problema koje bi sve u budućnosti trebalo sistematski rješavati. “Pored smeća najveći problem jezera su Kombinat aluminijuma, krivolov, budući infrasturkturni projekti koji su u najavi, ali se o njima za sada samo šuška.

Treba imati u vidu da je nacionalni park zaštićeno dobro i da mu je neophodan razvoj u vidu održivog turizma, očuvanja ptičjeg i ribljeg fonda, te upravljanje u saradnji sa susjednom Albanijom. Jednostrano razmišljanje, ucrtavanje planova i objekata bez adekvatnih podloga i procjena prva je od grešaka nadležnih.

Uz to bez koordinisane borbe protiv krivolova i nelegalne gradnje, ekspolatacije, upravljanja vodama u vidu hidro-elektrane na Drimu zbog kojih svake godine plavimo… ovakva pitanja će još dugo da se postavljaju”, kazala je.

Naglasila je da bi trebalo i ove godine nastaviti sa programom “ Čista priroda - NP Skadarsko jezero“, koji omogućava sezonsko zapošljavanje radnika za potrebe održavanja infrastrukture i ambijentalne higijene na prostoru parka.

Galerija