provincija

Umjesto metropole - nekropola: Podgorica, grad "mrtvih" parkova

Godinama u Glavnom gradu nema kulturnih dešavanja po kojima su poznati parkovi zapadnoevropskih metropola
301 pregleda 29 komentar(a)
Ažurirano: 21.02.2019. 07:31h

Kultura zabave u podgoričkim parkovima se nije razvila, ako ne računamo grupe razvijenih mladića koji vježbaju na vratilima po centru.

Godinama u Glavnom gradu nema kulturnih dešavanja po kojima su poznati parkovi zapadnoevropskih metropola. A prostora ima: 11,8 hektara gradskih parkova u Podgorici je površina dvadesetak fudbalskih terena.

“Vijesti nedjeljom” su pitale stručnjake kako je moguće da se u Beču u centralnom parku igra badminton, sunčaju studenti, da se u Oslu organizuju mali piknici na otvorenom, u Ljubljani garažne rasprodaje, dok su podgorički parkovi tihi i slabo posjećeni

Ko ne voli da leži na ćebetu, ima na raspolaganju tačno 1.313 klupe. Iduće sedmice se organizuju časovi joge u Njegoševom parku, ali to je jedan od rijetkih besplatnih događaja.

“Vijesti nedjeljom” su pitale stručnjake kako je moguće da se u bečkim parkovima igra badmington, sunčaju studenti, da se u Oslu organizuju mali piknici na otvorenom, u Ljubljani garažne rasprodaje, dok su Podgorički parkovi tihi i slabo posjećeni.

Članica NVO “Expeditio” Tatjana Rajić smatra da se u crnogorskim gradovima javni prostori veoma jednolično i stereotipno koriste.

“Ako su i pitanju trgovi – uglavnom su okupirani baštama kafana, a parkovi – šetnja, dječja igrališta i po malo rekreacije. U gradovima zapadnoevropskih zemalja, parkovi i drugi javni prostori su poligon za ispoljavanje kreativnosti”, rekla je Rajić.

Iz podgoričkog Javnog preduzeća “Zelenilo” kažu da će ove godine podići dva nova dječja igrališta, sprovesti vodu kroz parkove u Tuzima, sanirati šumu Ljubović i opremiti bunar u Tološima.

Dječji park na Kruševcu

Ali, planova o mogućim programima za građane u tim parkovima nema, osim načelnog stava da se „Zelenilo odaziva svim pozivima institucija nadležnih za organizovanje kulturnih dešavanja“.

Rajić ima iskustva sa organizacijom na otvorenom, posebno u Kotoru, pa je uočila neke od problema.

„Ne postoje lokalna dokumenta koja prepoznaju i naravno, podstiču i podržavaju građanske akcije u parkovima i javnim prostorima. Na primjer, mi smo, da bismo organizovali Jogu u parku, nekoliko nedjelja zvali razne službe kako bismo dobili neku vrstu saglasnosti…“

Po uzoru na evropske prijestonice, opštine bi, na primjer, mogle raspisivati konkurse za stvaranje kreativnijih javnih prostora. Te akcije ne zahtijevaju velika sredstva, a mogu da promijene sliku grada. U Tivtu su, na primjer, članice udruženja “Sove” ukrasile mnoga stabla i tako osvježile urbani pejzaž.

“Uspješni gradovi podstiču svoje građane da primjenjuju originalne ideje u prostorima koje koriste. Građanska kreativnost podstiče osjećaj ponosa, pripadnosti i vezanosti za grad.

Karađorđev park

Život određenog javnog prostora nije isključivo u rukama arhitekata, urbanista i gradskih planera. On se oslanja u velikoj mjeri na građane koji ga koriste i upravljaju njime”, rekla je Rajić.

Parkovi, kao otvoreni javni prostori, bi trebalo da su mjesta otvorena i dostupna u svakom trenutku svim građanima i građankama, bez obzira na pol, rasu, nacionalnu pripadnost, seksualnu orijentaciju, godine ili društveno-ekonomski status.

Kada se jugonostalgičari sjećaju bivše države, obično koriste floskulu kako se moglo u parku prespavati. Parkovi u Titogradu osamdesetih bili su mjesta vrlo živa noću, jer su bila jedino mjesto za pripadnike urbane kontra-kulture koja je bila u začetku.

Rajić naglašava da parkovi moraju biti otvoreni za sve građane.

“Zato su oni od velikog značaja u socijalnom i ekonomskom životu zajednica. U svakom javnom prostoru ljudi mogu da pokažu svoju različitost, upoznaju nove ljude i da se druže”. Iz NVO “Ekspeditio” napominju kako bi parkovi mogli da pomognu u smanjivanju konflikata, ali iz Zelenila stižu drugačije brojke.

Gorica

Devastacija parkovskog i dječjeg mobilijara u Podgorici ne prestaje. U ovoj godini pričinjena šteta na klupama je 4.142 eura, šteta na dječjim igralištima iznosi 11.000 eura.

U zemljama razvijenog svijeta trendovi su povratak igri u prirodi i na zelenim površinama gdje su mladi ljudi ohrabreni da se igraju i da učestvuju u neformalnoj rekreaciji.

Održivi razvoj nije ništa apstraktno

Gradovi u kojima je lijepo daju nam taj osjećaj jer su njihovi javni prostori maštoviti, kreativni i osmišljeni. Tako u NVO “Ekspeditio” definišu važnost otvorenih kulturnih i rekreativnih dešavanja u parkovima.

“Takođe, u našim gradovima, na javnim prostorima trebalo bi mnogo više da promovišemo principe održivog razvoja nego što to danas činimo. Parkovi su za to idealni. Možda taj pojam održivi razvoj ljudima još uvijek zvuči apstraktno, a u stvari je dosta jednostavno.

Kada govorimo o ekologiji i klimatskim promjenama, tu je nekoliko jednostavnih principa - ozelenjavanje (lokalnim biljnim vrstama), zaštita od sunca u ljetnjem periodu, uvođenje vodenih površina”, rekla je Rajić.

JP “Zelenilo” je u Podgorici za godinu zasadilo 988 sadnica. “U ekonomskom smislu, kada govorimo o javnim prostorima, možemo na primjer voditi računa o uštedi energije kroz korišćenje održivih vidova javnog osvjetljenja.

Kraljev park sa 58 vrsta drveća

Nova ponuda u centru Podgorice biće rekonstruisani Kraljev park, preko puta hotela Hilton. Biće zasađeno 58 vrsta raznog drveća: 96 vrsta žbunja, 27 niskog rastinja i što je definitivno dominirajuće - 4.000 cvjetnica.

Park ima 1,7 hektara. Izgrađen je 1910. godine, a rekonstruisan 1954. Ima 300 komada raznih vrsta biljnog materijala, od čega su zastupljeni: čempresi, ligustrum, pinjol, lovor, i u manjoj mjeri lipe, kedrovi, košćele i melije.

“Sva ona stabla koja budu ocijenjena pozitivnom ocjenom za vitalnost će ostati u parku”, saopštili su iz Zelenila. Ono što je projektom predviđeno jeste 58 raznih vrsta drveća – hrast medunac, čempres, indijski jorgovan, kao cvjetajuća vrsta predviđena u okviru dječjeg igrališta, primorski bor, pinjol, judino drvo, grabić…

“Ono što je značajno, uvode se nove vrste žbunja i perena, višegodišnje cijetnice, zimzelene puzavice jasmine. Ruže će dominirati u dijelu spomen-obilježja. Naravno, biće postavljen kompletan parkovski mobilijar – dječje igralište, klupe, korpe za otpadke”.

Park Tabor u Ljubljani

Galerija