eksproprijacija

Skuplja kafa u kafani od kvadrata zemlje u Krnovu

Mještani su poručili da će pravdu tražiti na sudu, ali se pitaju kakva je to pravična naknada
96 pregleda 9 komentar(a)
Ažurirano: 21.02.2019. 13:30h

Da na Krnovu kod Nikšića duvaju dobri vjetrovi znali su dobro strani investitori kada su došli sa idejom da tamo grade vjetroelektrane. Ipak, za vlasnike imanja sa Gradačke poljane, kuda uskoro treba da prođe pet metra širok put za potrebe izgradnje dugo najavljivanih vjetrenjača, vjetrovi koji duvaju ovih dana sve su samo ne dobri. Projekat je od javnog interesa, ali ide kroz privatno imanje, pa je red, po zakonu, da se to i pravično nadoknadi.

E, upravo je tu i zapelo.

Za Ministarstvo ekonomije, kao korisnika eksproprijacije, pravično je da kvadrat zemlje na Krnovu plati 50 centi. Grupa vlasnika, međutim, neće ni da čuje.

„To je sramota. Da je skuplja kafa u kafani od kvadrata moje zemlje. To je čista otimačina“, revoltirano je prokomentrisao Mirko Marojević, vlasnik više od 1.500 kvadrata koje će uzeti država.

Njegov komšija, Radenko Stanišić, za cijelu priču o eksproprijaciji saznao je tek nedavno.

Za vlasnike imanja procjena je, kako su kazali, u najmanju ruku uvredljiva i nepoštena

„Vidim, oni imaju nekih papira i brdo skica. Ja još nijesam dobio ništa. A kad dobijem reći ću im isto što i svi. Na ovu cijenu neću pristati“, požalio se Stanišić.

Vlasnici imanja, koji su dobili ponudu od opštinske komisije za procjenu nepokretnosti, posebno su revoltirani na vještaka poljoprivredne struke Veselina Lakića, koji je radio procjenu vrijednosti zemljišta predviđenog za eksproprijaciju. On je u svom nalazu opisao da se radi, između ostalog, “o livadama šeste klase, brdovitom terenu nepristupačnom za mala auta zbog nepostojanja puteva i kuda može proći samo teška mehanizacija”. Dalje se navodi da “na nepokretnostima nema struje, vode i puta, te da je zemljište ograničene namjene i da, na osnovu posljednjih kupoprodajnih ugovora, za slično zemljište, parcele ne vrijede više od 50 centi za kvadrat”.

Za vlasnike imanja takva procjena je, kako su kazali, u najmanju ruku uvredljiva i nepoštena i pitaju se da li je stvarno rađena uvidom u stanje na terenu.

„Ja ovdje sadim 15 godina krtolu. Svake godine ima po četiri tone roda. Sadim i luk, mrkvu, kupus, grašak. Ovo je samo takva zemlja, plodna. Opisali su ovaj reljef kao da je na vrhu Vojnika, da je kamenjar, da nema ničega, a imamo i struju, vodu i asfaltni put kojim ste i sami došli, a ne, kako tamo stoji, da nema nigdje ničega. To je neljudski“, požalio se Miladin Bulatović, kojem će asfalt dobrim dijelom ući u njive sa obje strane postojećeg puta.

Mještani su poručili da će pravdu tražiti na sudu, ali se pitaju kakva je to pravična naknada kada su za svakojake kamenjare širom Crne Gore vlasnici dobijali od pet do 15 eura po kvadratu.

„U jednoj državi živimo i po različitim aršinima nam sude. Evo, na ovom magistralnom putu od Risna do Žabljaka ljudi su dobijali po 12 eura za neplodno zemljište, za stijene, a meni daju za bolji kvalitet samo 50 centi. Ja ne dam to, pa neka je ovo javni interes. Što me taj javni interes nije kad pomogao“, ljutito je prokomentarisao Pavle Bulatović, još jedan od nezadovoljnih vlasnika sa Gradačke poljane.

Pašnjak je po strukturi neplodan

U opštinskoj komisiji za procjenu nepokretnosti objasnili su da je to tržišna cijena po kojoj se nedavno prodavala zemlja na Krnovu, a što se, između ostalog, i uzima kao jedan od parametra za formiranje pravične naknade.

„Njima u listi nepokretnosti stoji da je pašnjak, iako se tamo sadi, a pašnjak je, po svojoj strukturi, neplodno zemljište. Oni su možda ranije to radili da bi se oslobodili poreza, pa su ga zavodili kao pašnjak, a sad hoće da vrše promjenu kulture kako bi izvukli dobit“, kazao je predsjednik komisije za procjenu nepokretnosti Krsto Nikolić.

Tvrdnje mještana da je neko za kamenjar dobijao i po deset eura Nikolić objašnjava time da su to diktirale date tržišne okolnosti.

„U Grahovu se, tokom radova na putu Risan-Žabljak, za plodno zemlju dobijalo 12, a za neplodnu šest eura po kvadratu. To je bila 2008. godina, kada je bio bum nekretnina u Crnoj Gori,“ objasnio je Nikolić.

Tokom posljednjih godina eksproprijacija je rađena na više lokacija u nikšićkoj opštini sa okolinom. Tako je na potezu Vilusi-Petrovići kvadrat plodne zemlje plaćan pet, a neplodne tri eura. Možda su najbolje prošli vlasnici imanja na dijelu od Šavnika do Žabljka, u mjestima Grabovica i Godijelja, gdje je kvadrat kamenjara plaćan desetak eura.

Nerealna procjenaTri stručnjaka poljoprivredne struke sa kojima su „Vijesti“ razgovarale kazali su da je cijena od 50 centi za kvadrat zemlje na Krnovu ipak nerelana.

Inisistirajući na anonimnosti zbog toga što su i sudski vještaci, objasnili su da je danas zaista teško utvrditi realnu cijenu prilikom eksproprijacije i to iz više razloga.

Jedan od njih je, kako su rekli, i to što su ljudi možda iz nužde prodavali imanje za 50 ili manje centi, pa to ne može biti stvarna slika tržišta. Potom, mnogi od njih prilikom prodaje zemlje izbjegavaju plaćanje poreza na promet, pa im kupac dobar dio novca daje na ruke.

Nema sumnje, istakli su sagovornici „Vijesti“, da se i dalje pokušava živjeti u refleksiji Rusa koji su plaćali zemlju ne pitajući za cijenu.

“Zapravo, mnoge dosadašnje ekspropriacije nijesu vrijedjele tog novca, pa sada nije relano da cijena zemlje na Krnovu bude 50 centi, ali sigurno ni kao što je preplaplaćivana ranijih godina širom zemlje”, kazali su stručnjaci poljoprivredne struke.

Kako se došlo do te cijene, “Vijesti” nijesu uspjele da saznaju od Lakića, jer nije odgovarao na telefonske pozive.

Galerija