Uvod u rušenje Univerziteta CG

Nezadovoljstvo zbog novog Predloga zakona o visokom obrazovanju, iz Ministarstva tvrde da žele da izjednače prava studenata državnog i privatnih fakulteta
34 komentar(a)
Ažurirano: 17.05.2013. 08:52h

Nacrt novog Zakona o visokom obrazovanju je još jedan u nizu koraka koje država istrajno radi kako bi urušila državni univerzitet, ocijenila je profesorica Univerziteta Crne Gore i poslanica Branka Bošnjak (PzP).

Nakon što je Ministarstvo prosvjete objavilo tekst Predloga izmjena i dopuna tog zakona u akademskim krugovima, priča se o poljuljanoj autonomiji državnog i davanju primata privatnim univerzitetima. Na jučerašnjem rektorskom kolegijumu, kojem je prisustvovalo 17 dekana, kako saznaju “Vijesti”, predlog je ocijenjen kao loš, dok je poručeno da se njime želi disciplinovati UCG, te da ga treba vratiti u formu nacrta.

Bošnjak očekuje da će nakon novih zakonskih rješenja doći do privatizacije „profitabilnih“ univerzitetskih jedinica koji su imali velike prilive od školarina, poput Ekonomskog, Pravnog, Elektrotehničkog fakulteta.

“Oni će biti meta mnogih, a sigurna sam da će i neki profesori koji su imali neprimjereno unosne zarade na račun prekomjernog upisa studenata pokušati da uđu u vlasničku strukturu tih fakulteta. Iskreno se nadam da je više vrijeme da se probude „uspavani“ profesori Univerziteta i oštro dignu glas protiv ove odrebe, inače u suprotnom oni će i sami biti sačesnici uništenja Univerziteta Crne Gore i njegove autonomije”, rekla je Bošnjak “Vijestima”.

Da Vlada privatnim univerzitetima daje podršku govori i to da je prošle godine Vlada Crne Gore iz budžeta izdvojila skoro 200.000 eura za finansiranje studenata privatnih fakulteta (Mediteran i UDG) i to na smjerovima koji suštinski postoje na državnom Univerzitetu. U prilog studentima privatnih fakulteta donijeta je i odluka da od 2011. godine imaju pravo na studentski dom i menzu.

Iz Ministarstva prosvjete ne smatraju da se novim zakonom neki od privatnih univerziteta želi staviti u povlašćen položaj. Pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović kazala je juče “Vijestima” da je cilj zakona bio unapređenje kvaliteta obrazovanja, kao i da ni u jednom trenutku nije bilo pomisli da se naruši autonomija bilo koje ustanove visokog obrazovanja.

“Ovim zakonom su sve ustanove visokog obrazovanja u istom položaju kada su u pitanju prava studenata. Istovremeno su izjednačeni studenti koji su budžetski i samofinansirajući na državnom i oni koji plaćaju školarinu na privatnim fakultetima”, kazala je ona i dodala da svaki student treba da ostvaruje prava iz studentskog standarda, kao što su pravo na smještaj, menzu, kredit i stipendiju.

“Svakako da se nećemo složiti sa finansiranjem onih studijskih programa na privatnim Univerzitetima koji već postoje na državnom, niti sa finansiranjem programa za koje ne postoji deficit na tržištu rada. To bi smatrali bespotrebnom pomoći privatnim Univerzitetima, čime bi bio pogođen budžet, a i čime bi se bespotrebno duplirali studijski programi i broj studenata”, kazao je predsjednik Studentskog parlamenta Miloš Vujošević.

Bošnjak ukazuje da je plan da se po partijskoj direktivi određuju i članovi Savjeta za visoko obrazovanje, jer ih imenuje Vlada. Savjet kreira politiku visokog obrazovanja.

“Naravno da je u zakonu ostala ona odredba o finansiranju studijskih programa na privatnom fakuletu, navodno onih od javnog interesa, a ovakav partijski Savjet i Vlada će vršiti procjenu šta je to u javnom interesu, a sve što je profitabilno za premijerov privatni biznis, ne sumnjam da će se proglasiti javnim interesom", kazala je Bošnjak.

Premijer Milo Đukanović je jedan od vlasnika UDG-a.

Prioritet za dom moraju imati studenti državnog Univerziteta

Vujošević smatra da su studenti državnog univrziteta oštećeni odlukom Ministarstva da pravo na dom i menzu imaju i njihove kolege sa privatnih fakulteta.

“To pravo ne treba uskratiti studentima privatnih univerziteta, ali svakako da studenti državnog Univerziteta treba da imaju povoljniji položaj”, kazao je on.

Prema podacima Ministarstva, 85 odsto studenata u domovima je sa državnog, a 15 odsto sa privatnih fakulteta.

Kurpejović je dodala da privatnim fakultetima još nije uplaćeno 200.000 eura za 115 studenata i da takva odluka zavisi od stanja na tržištu rada i ocjene države da je neki program tržištu potreban.

Kako je kazala, uplate privatnim fakultetima nijesu fiksne i država neće finansirati programe za koje ne postoji potreba na tržištu rada.

Galerija

Bonus video: