Na predlog Ministarstva kulture, Ministarstvo finansija je odobrilo trogodišnje finansiranje od 30.000 eura iz državnog budžeta za potrebe Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), bez obzira što to tijelo ne predstavlja cijelu medijsku industriju, pokazao je Monitioring rada samoregulatornih tijela, koji je sprovela Akcija za ljudska prava.
Novinar Dragoljub Vuković, autor izvještaja, ocijenio je da to nije u duhu samoregulacije. Jedna od preporuka u Izvještaju jeste da je državno učešće u finansiranju samoregulatornih tijela poželjno, ali da treba takvo učešće kontrolisati snažnim mehanizmima koji će spriječiti miješanje države u njihov rad, kako to preporučuje i OEBS.
“Država ne bi trebalo da favorizuje bilo koje samoregulatorno tijelo u bilo kom smislu, a pogotovo ne kada je u pitanju finansijska podrška”, piše u izvještaju.
Problematično je i to što je MSS, kako je rekao Vuković, radio monitoring cijele medijske scene, iako članovi tog tijela nijesu svi predstavnici medija: “U izvještajima su se čak i fokusirali na medije koji nijesu njihovi članovi, dok su slabije pratili svoje članove. Takođe, nije ispoštovana procedura da dobiju mišljenje od medija na koji se žalba odnosi, a ni izvještaji nijesu dostavljeni svim medijskim kućama”.
Osnivači MSS-a su TVCG, RTV Atlas, Pobjeda, Dnevne novine, TV Montena, TV MBC, Radio Antena M... Predstavnici MSS-a su, između ostalih, Ranko Vujović, Draško Đuranović, Boris Darmanović, Darko Šuković, Radojka Rutović, Srđan Kusovac, Đuro Vučinić, Darko Šuković...
U MSS-u ne vide svrhu skupa
Monitoring je pokazao da je u pet izvještaja MSS utvrdio 140 konkretnih primjera kršenja Kodeksa, a da se samo 13 ili 11,1 odsto odnosilo na medije koji su članovi tog tijela, dok je ostalih 89,9 odsto primjera evidentirano u medijima kjoji nijesu pristupili MSS.
U tom tijelu, u Komisiji za žalbe rade dva novinara, zaposlena u medijima koji su članovi tog tijela i predsjednik koji nije aktivni novinar. “Time nije ispoštovan statut, koji kaže da članovi komisije moraju da budu medijski ekperti”, kazao je Vuković.
On je objasnio da osim tog tijela aktivan i Savjet za lokalnu štampu, koji je sačinio do sada jedan izvještaj. U Izvještaju se predlaže i dopuna Kodeksa novinara, u dijelu regulisanja internet novinarstva, kao i preciziranja načela Kodeksa, po kojem se definiše da novinar radi u duhu ideje da bude kritički posmatrač onih koji su moćni u društvu, politici i ekonomiji.
Direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević je rekla da su predstavnici MSS bili pozvani na predstavljanje izvještaja, ali da su odbili učešće, smatrajući da nijesu blagovremeno obaviješteni i da ne vide svrhu skupa.
U štampi najčešće kršili pretpostavku nevinosti
Gorjanc Prelević je naglasila da je važno postojanja jedinstvenog samoregulatornog tijela, kome bi se priključili svi mediji, čemu treba težiti.
Kako je kazala, monitorng tim Akcije je od 1. septembra prošle do 1. marta ove godine, utvrdio da je crnogorska štampa i portali najčešće nijesu poštovali pretpostavku neviniosti.
“Kršenje ovog načela MSS nije uopšte pominjao u svoja prva dva izvještaja”, kazala je Gorjanc Prelević.
Bonus video:
