Vukotić u čast vladara: Bez Njegoša ne možemo opstati

Njegoš je budžetski deficit pokrivao javnim grantovima iz Rusije i tajnim kanalima iz Austrougarske. Izgleda da su se tadašnje cigarete zvale so, rekao je Vukotić
516 pregleda 19 komentar(a)
Veselin Vukotić, Foto: Vijesti
Veselin Vukotić, Foto: Vijesti
Ažurirano: 04.04.2013. 17:53h

Očuvanje Njegoševog duha, misli, ideja i poruka, kao i stvaralačkog duha istorije put je našeg opstanka u budućem globalnom svijetu, kazao je rektor Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić.

On je juče, na tribini “Njegoš na UDG-ju”, rekao da ta ustanova pokušava da hiljadama mladih bude most između duha vremena rođenja Petra Petrovića Njegoša i duha koji je u temeljima novog milenijuma. Vukotić je objasnio da je ovo godina obilježavanja Njegoševog rođenja, ali i godina pomjeranja osnivanja tog Univerziteta u vrijeme od prije 200 godina.

“Pa i one masline ispred UDG-ja su stare 150 godina. Ako smo mogli da presadimo masline, možemo da probudimo i klice koje su u našem duhu, a koje potiču iz toga vremena”, poručio je Vukotić.

On je dodao da sam naziv manifestacije, nosi važnu poruku za mlade ljude, a to je da treba da imaju srce i da budu “plemići duha budućnosti”.

Njegoš je, smatra Vukotić, bio prvi globalizator u modernom smislu te riječi. Ističe i da se sjednice G22 mogu posmatrati kao skupovi glavara crnogorskih plemena na gumnu na Cetinju, pošto su se svi sa skupa vraćali zadovoljni, jer su i dalje plemenske poglavice, ali su istovremeno morali da sprovode zaključke tog skupa. Vukotić je dao svoje tumačenje kako se Njegoš borio sa budžetskim deficitom u kome je Crna Gora uvijek bila.

“Pokrivao ga je javnim grantovima iz Rusije, a i tajnim kanalima iz Austroguarske. Izgleda da su se tadašnje cigarete zvale so”, istakao je on.

Vukotić je UDG nazvao novom klicom istorije budućnosti izniklu iz “uspavanog kulturnog i intelektualnog humusa taloženog u našoj prošlosti”. “Zato su i u himni UDG-ja stihovi: “Sa Lovćena slavu pij i studiraj UDG”, rekao je on.

Na tribini je Novak Kilibarda govorio o sličnosti između Njegoša i Homera, a osnovna je u tome što su obojica pisali o istorijskim događajima za koje kritička istorija ne priznaje da su se desili.

Bonus video: