Mitrović: Situacija komplikovana, ne mogu se ponoviti poplave iz 2010.

U posljednjih 30 sati na području Cetinja palo je oko 235 milimetara kiše, u Podgorici 140, Nikšiću 120 Kolašinu 110, a Budvi oko 100
1 komentar(a)
Ažurirano: 14.03.2013. 15:06h

U Crnoj Gori nema opasnosti da se mogu ponoviti velike poplave iz 2010. godine, ali je situacija komplikovana u skoro svim mjestima jer je hidrološki sistem već opterećen, kazao je direktor Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović.

On je rekao da su trenutno sniježene padavine u Kolašinu, Žabljaku i Pljevljima, a jaka kiša u Podgorici, Nikšiću i Cetinju.

U posljednjih 30 sati na području Cetinja palo je oko 235 milimetara kiše, u Podgorici 140, Nikšiću 120 Kolašinu 110, a Budvi oko 100.

"Hidrometeorološka situacija je komplikovana u skoro svim mjestima. Kao odraz tako intenzivnih padavina imamo intenzivan porast vodotoka. Morača kod Vezirovog mosta već je dostigla vrijednost 1.016 centimetara, a rekord iz novembra 1979. godine bio je 1.226 centimetara", kazao je Mitrović agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, takav intenzitet padavina vjerovatno će usloviti i dalji porast vodostaja Morače, ali se u popodnevnim satima očekuje smanjenje inteziteta padavina, i zato, kako je rekao, nema razloga za brigu.

U Nikšićkom polju visoki vodostaji su na svim rijekama, kanalima i jezerima.

"Na Zeti je već vodostaj 220 centimetara, a rekordna vrijednost je 243. I sva jezera su puna, čak i Vrtac kao povremena retenzija je dostigao vrijednosti od preko 80 odsto popunjenosti. Ima izlivanja nekih vodotoka u donjim južnim dijelovima nikšićkog polja, budoške bare", rekao je Mitrović.

On je naveo da na području cetinjskog polja ima popljavljenih djelova i u bjeloplavićkoj ravnici.

"Posebno visok je porast Skadarskog jezera zbog pritoka. U 13 sati vodostaj na Plavnici bio je 349 centimetara, pa je nadmorska visina jezera preko osam metara, a to su vrijednosti koje izazivaju plavljenje na pojedinim djelovina na obodu jezera", pojasnio je Mitrović.

On je ukazao da će se porast jezera, bez obzira na prestanak padavina, nastaviti u slivnom području, jer ogromna količina vode pristiže sa svih strana.

"Dobro je da Bojana za sada uspijeva da odvodi vodu iz jezera i taj pozitivan efekat je da nema razloga za brigu da će se dostići vrijednosti iz 2010. godine kada je bilo 588 centumetara rekord na jezeru", ocijenio je Mitrović.

On je rekao da će tokom popodneva i tokom noći početi smanjenje inteziteta padavina, ali ne i njihov prestanak.

"Oko ponoći i u kasnim satima očekuje se pad temperature i promjena duvanja vjetra, sa sjevernog na južni, što će u većini mjesta na sjeveru i kontinentalnim predjelima usloviti snijeg", pojasnio je Mitrović.

On je kazao da snijeg neće padati samo u Podgorici, Skadarskoj kotlini i užem primorskom pojasu, ali da će ga biti na višim predjelima južne Crne Gore.

Tokom petka očekuje se stabilizacija i razvedravanje u južnim i centralnim predjelima, uz jak sjeverni vjetar.

"A na sjeveru je moguć snijeg i pojava mećave, to treba pratiti jer može usloviti komplikacije u saobraćaju. Vikend će biti bez padavina, sunčan ali sa nižim temperaturama, posebno jutarnjim i noćnim", kazao je Mitrović.

U nedelju popodne očekuje se novi ciklon, porast temperature ali i padavine u cijeloj državi.

"Ali zbog porasta temperature biće to uglavnom kiša, u ponedjeljak i utorak. Naravno da postoji bojazan od poplava ugroženih područja zbog novog ciklona, jer je već ovako pun hidrološki sistem", upozorio je Mitrović.

On je dodao da su vrijednosti u prve dvije sedmice marta već veće od srednjih vrijednosti za cijeli taj mjesec, a i da su februarske bile iznad vrijednosti.

"To, i naglo mijenjanje smjera vjetra komplikuju situaciju, ali sigurno se ne mogu ponoviti situacije iz 2010. godine i ogromne poplave u nikšićkom polju i Skadarskom jezeru, jer nema tolikio elemenata koji ukazuju da će doći do dramatičnog porasta", pojasnio je Mitrović.

On je podsjetio da su odavno prepoznati pojedini djelovi Crne Gore koji su periodično plavljeni-nikšićko i cetinjsko polje, bjelopavlićka ravnica, djelovi doline Lima i Tare.

"Oni uvijek imaju te rizične zone i poplavne talase i zatao treba pratiti, a mi to radimo i pouzdano obavještavamo, što se može koristiti da u državi budu redovne mjere", zaključio je Mitrović.

Galerija

Bonus video: