konferencija

Problematično sprovođenje Strateških procjena uticaja na životnu sredinu

Pejović je istakla da posebno zabrinjava stanje u opštinama gdje pored nedostatka novca postoji i problem konflikta interesa
0 komentar(a)
Daliborka Pejović, Foto: Boris Pejović
Daliborka Pejović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 20.12.2012. 15:05h

Nedovoljno kadrova, manjak novca u budžetima crnogorskih opština, slabo učešće građana u procesima, netransparentnost i konflikt interesa, glavni su problemi sprovođenja i rada na Strateškim procjenama uticaja na životnu sredinu (SPU).

To je juče ocijenila direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović na konferenciji povodom projekta „Strateška procjena uticaja na životnu sredinu i procjena uticaja na životnu sredinu - unapređenje implementacije u Crnoj Gori“.

Ona je istakla da posebno zabrinjava stanje u opštinama gdje pored nedostatka novca postoji i problem konflikta interesa.

"Dešava se paradoks da se povećava broj projekata za koje lokalna uprava treba da radi procjenu uticaja na životnu sredinu, a u isto vrijeme i ključni problem nedostatak kapaciteta"

"Dešava se paradoks da se povećava broj projekata za koje lokalna uprava treba da radi procjenu uticaja na životnu sredinu, a u isto vrijeme i ključni problem nedostatak kapaciteta.

Crna Gora kadrovski je solidan rasadnik, ali kad treba eliminisati konflikte interesa u smislu otklanjanja mogućnosti da neko bude angažovan za planiranje, a da ga onda pozovete da rediguje taj isti taj plan onda možemo naići na problem pogotovo u sferi životne sredine", kazala je Pejović i dodala da nema puno stručnjaka koji su angažovani da rade planove, kvalitetne revizije i njihove ocjene.

Kako je navela kada opštine nemaju kapacitete onda se postavlja opravdano pitanje da li su sposobne da kvalitetno implementiraju zakonske norme, kao i da li će javnost u netransparentnom postupku ili nedostatku dobre i kvalitetne revizije biti u prilici da utiče na donošenje odluka.

Pejović je skrenula pažnju i na probleme licenciranja firmi koje rade izjveštaje o SPU.

"Naše iskustvo do sada pokazuje da su strani konzorcijumi koji su obično angažovani za velike infrastrukturne i energetske projekte nedovoljno kvalitetno završavali poslove i dobijali smo materijale sa kojima dalje nismo mogli voditi ozbiljnu raspravu", objasnila je ona.

Kako je kazala da taj posao u Crnoj Gori obavlja 18 firmi, kao i da u budućnosti treba raditi na tome da se poveća broj domaćih multidisciplinarnih timova za te potrebe.

Ona je dodala da je za samo Inženjerska komora izdaje licence za tu vrstu djelatnosti, kao i da organizacija ne može da pokrije sve ono što su potrebe formiranja multidisciplinarnih timova za izradu SPU.

"Zbog toga smo razmatrali češko iskustvo u kojem već postoje licencirani eksperti na zvaničnoj listi Vlade i nadležne institucije će birati eksperte koji su im potrebni za kvalitento odlučivanje i donošenje konačne odluke i preporuke o tome da li će se ili ne prihvatiti neki projekat", kazala je ona.

Pejović smatra da će broj SPU biti veći u narednom periodu jer Vlada Crne Gore već priprema kapitalne dokumente, od kojih je jedan od najznačajnijih Strategija energetike.

Ona je pomenula i planove država regiona za izgradnju hidroelektrana u prekograničnoj oblasti o kojima nijesu obavijestili Crnu Goru, ističući da bi trebalo ujednačiti prakse i zakonskih rješenja za oblast Strateške procjene uticaja na životnu sredinu.

Kako je kazala države bi morale da rade na tome da dostupnost informacija o velikim projektima bude kvalitetno prenijeta i građanima susjednih zemalja.

Pomoćnica Ministra održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović kazala je da Crna Gora ima stoprocentno usklađen zakonodavni okvir sa evropskim, kao i da ga u budućnosti treba što efikasnije sprovoditi.

"Na to nas podsjećaju i podstiču iz EU, a u samom izvještaju o napretku Evropske komisije ukazano je na to da treba raditi na jačanju kvaliteta izrade SPU", kazala je Vojinović.

Zamjenik šefa Misije OEBS, Valdemar Figaj pominjući nedavni slučaj odstrijela crnog orla u blizini Skadarskog jezera poručio je da životnu sredinu nijesmo naslijedili od roditelja, već posudili od svoje djece, pa je zato moramo čuvati za buduće generacije.

Preporučujemo za Vas