Marković: Svaka treća žena u Crnoj Gori izložena je nasilju

Prema podacima policije u Crnoj Gori u prvih deset mjeseci registrovano je 139 krivičnih djela nasilja u porodici
240 pregleda 7 komentar(a)
Ažurirano: 26.11.2012. 19:38h

Da bi se Zakon o zaštiti od nasilja u porodici primjenjivao na pravi način potrebno je mnogo više resursa, napora na izgradnji kapaciteta institucija i još intenzivnija saradnja među njima, poručio je kooridinator UN sistema u Crnoj Gori, Rastislav Vrbenski.

On je na okruglom stolu o nasilju u porodici poručio da je to jedini način da se postigne viši nivo efikasnosti institucija i više uspjeha u praksi.

"Istraživanja pokazuju da 92 odsto građana vjeruje da postoji porodično nasilje, ali je samo mali procenat spreman da o njemu javno govori. Svaka četvrta osoba vjeruje da je nasilje opravdano u pojedinim situacijama i da žrtva svojim ponašanjem izazvia nasilje. To jasno pokazuje da je nasilje u Crnoj Gori i dalje pod mračnim velom neznanja, straha i ćutanja", kazao je on.

Sa njim je saglasan i ministar pravde i ljudskih prava Duško Marković, koji je podsjetio da je u izvještaju Evropske unije o napretku Crne Gore za ovu godinu, nasilje u porodici prepoznato kao zabrinjavajuća pojava.

"Svaka treća žena u Crnoj Gori izložena je nekom obliku nasilja. To je alarmantan podatak koji nas višestruko obavezuje. Moramo preduzeti sve mjere kako bi se suzbila ta socijalno patološka pojava koja je donedavno marginalizovana i ignorisana", poručio je on.

Marković je kazao da će samo efikasna i jasna politika u toj oblasti, primjena prava i podizanje svijesti o tom i srodnim problemima, učiniti Crnu Goru imunom na statistički podatak da su dječaci svjedoci nasilja u porodici, dva puta više izloženi vjerovatnoći da će kada odrastu zlostavljati svoje partnere ili djecu.

"Moramo poslati jasnu poruku da žrtva nasilja ne smije biti žrtva našeg ćutanja i zanemarivanja", kazao je Marković.

Prema podacima Uprave policije u Crnoj Gori u prvih deset mjeseci registrovano 139 krivičnih djela nasilja u porodici, koja su procesuirana nadležnom tužiocu, a krivičnim prijavama obuhvaćeno je 145 osoba.

Izvršna direktorka SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Biljana Zeković kazala je da sve veći broj žena prijavljuje nasilje u porodici, ali da to ne znači da je nasilje u porastu

Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović kazao je da su u svim Centrima za socijalni rad obrazovani multidisciplinarni stručni timovi za zaštitu od nasilja u porodici i da je do sada edukovano 350 profesionalaca.

Izvršna direktorka SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Biljana Zeković kazala je da sve veći broj žena prijavljuje nasilje u porodici, ali da to ne znači da je nasilje u porastu, već da se žene i društvo svjesniji da je to djelo koje je kažnjivo.

Ona je apelovala na predstavnike vlade da u centrima za socijalni rad povećaju broj stručnjaka, da se nastave edukacije i da se na nivou Uprave policije u svim gradovima osnuju, ili timovi za porodično nasilje ili sistematizovana radna mjesta.

TV Vijesti, Marko Mišić

Numanović je priznao da kapaciteti centara za socijalni rad nijesu dovoljni zbog ranijih sistematizacija, ali da će nastojati da se riješe nepotrebnih kadrova.

Ministarstvo pravde i ljudskih prava u saradnji sa Sistemom Ujedinjenih Nacija (UN) i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) pokrenulo je kampanju 16 dana aktivizma protiv nasilja u porodici.

Liga muškaraca za zaštitu žena

Na okruglom stolu je najavljeno formiranje Političkog kluba za borbu protiv nasilja u porodici, koji će u kontinuitetu nadzirati i sprovoditi mjere neophodne za stvaranje uslova za punu primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Protokola o postupanju u slučajevima od porodičnog nasilja.

Najavljeno je i formiranje Lige izuzetnih muškaraca, prepoznatih lidera u svom poslu, koji će, na dobrovoljnoj osnovi, biti svojevrsni promoteri kampanje protiv nasilja u porodici.

Sklonište za žrtve

Sigurna ženska kuća (SŽK), u saradnji sa Sekretarijatom za socijalno staranje Glavnog grada otvorila je sklonište za žrtve nasilja, sa kapacitetom za prihvat do 15 žrtava.

Direktorka SŽK Ljiljana Raičević kazala je da je do saradnje došlo poslije punih 13 i po godine, zbog nedostatka političke volje, te da je dobro što su naišli na razumijevanje gradskih vlasti.

"Potrebno je da takvih skloništa bude još u Crnoj Gori, bar još dva ili tri. Tendencija smanjenja žena koje se obraćaju za pomoć našoj organoizaciji pokazuje da je povećana svijest o ovom problemu i da se žrtve češće obraćaju državnim organima", kazala je Raičević.

Snežana Mijušković iz Glavnog grada objasnila je da ranije nije bilo prostora za takav vid pomoći, te da nije jasno utvrđena nadležnost nad formiranjem usluga na lokalnom nivou, ali da saradnja sa nevladinim sektorom ostaje prioritet.

Galerija

Bonus video: