O enormnom broju magistara: Kad bi to bilo znanje ne bi nam trebala EU

Profesor Radovan Martinović povodom enormnog broja novopečenih magistara i doktora:
284 pregleda 20 komentar(a)
Ažurirano: 24.11.2012. 16:48h

Nekada je na svečanosti proglašenja novih doktora nauka redovna zvanica bio Tito. To je govorilo o značaju tog događaja za bivšu veliku državu. Kada bi današnjem predsjedniku Crne Gore jedino zaduženje bili proslava dana opština i proglašenje doktora nauka, ne bi imao vremena ni za redovne obaveze.

Samo na jednoj univerzitetskoj jedinici, podgoričkom Ekonomskom fakultetu za dvije godine, od sredine maja 2008. do kraja juna 2010, zvanje doktora ekonomskih nauka steklo je 16 magistara. To bi uz 477 magistara ekonomije, koliko ih je na istom fakultetu “proizvedeno” za pet posljednjih godina za državu trebalo da predstavlja nemjerljivo vrijedan naučni potencijal.

Radovan Martinović ugledni penzionisani profesor crnogorskog i više svjetskih univerziteta i čovjek koji je tokom svog radnog vijeka bio predavač na mnogim znamenitim katedrama u svijetu, kaže da te brojke ne zaslužuju ozbiljan i duži komentar.

“Kada bi se za tako kratak period fundiralo toliko istinskog naučnog znanja, Crnoj Gori ne bi bila potrebna ni Evropa ni Evropska unija”, kaže profesor Martinović za “Vijesti”.

Na nevjerovatnu računicu 500 magistara za pet godina profesor odgovara smijehom. “Sigurno to tako može i na Oksfordu, Kembrižu, Springsu...”, kaže ironično profesor Martinović.

On ističe da sve postaje jasno kada se pogleda koliko je Ekonomski fakultet uzeo novca za školovanje skoro 500 magistara. Školarina za magistarske košta 2.000 eura po godini, a doktorske studije koštaju nevjerovatnih 12.000 eura.

“Kad jedna univerzitetska jedinica, mimo svih normi, ima toliku autonomiju, onda to ne zaslužuje ni kratak komentar”, zaključio je Martinović.

A na spisku novih doktora nauka, kao i kada je riječ o popisu magistara, mnogo je poznatih imena iz političkog života. U pomenutom periodu na Ekonomskom fakultetu doktorirali su ministri finansija i ekonomije Milorad Katnić i Vladimir Kavarić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović kao i Milica Vukotić, kćerka profesora Veselina Vukotića.

Interesantno je da je upravo Vukotić bio mentor Kavariću pri izradi doktorske teze i da sad predaje na njegovom Fakutetu za međunarodnu ekonomiju finansije i biznis zajedno sa njegovom kćerkom Milicom i ministrom Katnićem. U međuvremnu su doktori postali ministar održivog razvoja Predrag Sekulić, koji predaje na fakultetu za Mediteranske poslovne studije u Tivtu i Božidar Vuksanović, kojemu je za sada jedina katedra pozicija direktora Uprave policije.

U Centralnoj banci sve doktor do doktora

I Centralna banaka Crne Gore (CBCG) se prošle godine pojačala novim doktorima nauka. To zvučno zvanje dobili su guverner Radoje Žugić i viceguverner Velibor Milošević.

Žugić je doktorirao na beogradskom privatnom Fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije - Beogradska bankarska akademija. A Milošević na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju Univerziteta Singidunum.

Centralna banka će u dogledno vrijeme dobiti još jednog doktora ekonomije, jer jeiizvršni direktor za poslove saradnje sa međunarodnim institucijama i organizacijama Radojica Luburić, kako piše na sajtu banke, doktorant na studijama ekonomije. Luburić ne miruje kada je škola u pitanju, pa je nakon studija istorije odvojeno magistrirao istoriju i ekonomiju, a sada je na doktorskim studijama.

Uz njih u upravi Centralne banke ima još nekoliko doktora nauka. Tu su u savjetu dr Srđa Božović i profesori dr Milivoje Radović i dr Milorad Jovović. Doktor ekonomije je i glavni ekonomista Nikola Fabris. Ako zenemarimo Luburića jedini nedoktor u upravi banke je drugi viceguverner Milojica Dakić, magistar ekonomije.

Galerija

Bonus video: