institut alternativa

Država ne posvećuje dovoljno pažnje socijalnoj politici

Prof. Bežovan je kazao da je cilj projekta da se podstakne razvoj kombinovane socijalne politike, s naglaskom na razvoj socijalnog društva
0 komentar(a)
šetnja, Podgorica, Foto: Luka Zeković
šetnja, Podgorica, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 22.11.2012. 13:01h

Državni organi treba da posvete veću pažnju prilikom kreiranja i sprovođenja socijalnih politika sa civilnim društvom i lokalnim institucijama, ocijenila je istraživač javnih politika Instituta Alternativa Dragana Radović.

Istraživački izvještaj Instituta alternativa, koji se bavi ulogama različitih socijalnih aktera u razvoju kombinovane socijalne politike predstavljen je danas u Podgorici.

Prema riječima Radović, Institut Alternativa je prepoznao socijalnu politiku kao važnu i relevantnu oblast istraživanja, s obzirom na strateško opredjeljenje Vlade da razvija koncept kombinovane socijalne politike.

"Kombinovana socijalna politika se zasniva na uzajamnoj saradnji svih relevantnih i socijalnih aktera na nacionalnom i lokalnom nivou", pojasnila je Radović.

"Distribuirano je 176 upitnika a vratila su nam se 104. Posebno su kreirani za sve socijalne aktere a najveću saradnju smo imali sa centrima za socijalni rad", ukazala je Radović, navodeći da je najslabija saradnja bila sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja

Namjera je bila, kazala je ona, da se izmjeri kolika je međusektorska saradnja i da se utiče na razvoj tog modela socijalne politike. Riječ je o kvantitativnom istraživanju.

"Distribuirano je 176 upitnika a vratila su nam se 104. Posebno su kreirani za sve socijalne aktere a najveću saradnju smo imali sa centrima za socijalni rad", ukazala je Radović, navodeći da je najslabija saradnja bila sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja.

Ona je navela da su neke od preporuka za razvoj socijalne politike jačanje uloge lokalnih socijalnih aktera, veći stepen informisanosti i uspostavljanje radnih tijela pri lokalnim samoupravama poput socijalnih centara.

Istraživanje je pokazalo, dodala je ona, da je najbolja saradnja između nevladinih organizacija sa lokalnim socijalnim akterima a najslabija sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja.

"To je i Evropska komisija u svom izvještaju o napretku notirala, da mora da postoji veća saradnja između tog resora i organizacija civilnog društva", podsjetila je Radović.

Profesor Gojko Bežovan kazao je da je cilj projekta da se podstakne razvoj kombinovane socijalne politike, s naglaskom na razvoj socijalnog društva, kao važnog aktera socijalnih reformi i decentralzacije socijalne politike u Crnoj Gori.

On je kazao da socijalne programe ima 12 lokalnih samouprava a da je samo Plužine bez programa.

Istraživanje je pokazalo da su problemi koje navode opštine nedostajanje jedinstvene baze podataka o osobama i precizne evidencije o korisnicima i korišćenju socijalnih prava.

Među problemima su i nedostatak adekvatnog prostora, tehnička opremljenost i nedostatak ustanova za ugrožene, kao i nepostojanje jasnih standarda za pružanje usluga.

Upitani koji su problemi koji sprečavaju saradnju lokalnih samouprava sa centrima, ispitanici su kazali da je najveći razlog nedostatak novca, problem nadležnosti i nejasne podjele poslova.

"Problem saradnje je i nedostatak strategije za sprovođenje lokalnog socijalnog programa", kazao je Bežovan.

Prema njegovim riječima, saradnja lokalnih samouprava s javnim ustanovama je uglavnom dobra a sa privatnim ustanovama sarađuje manji broj lokalnih samouprava jer je, pojasnio je, slaba rasprostranjenost takvih ustanova.

"Potreba za osnivanjem lokalnih savjeta postoji kod 11 nadležnih skreterijata. Većina lokalnih samouprava navodi kako bi bilo puno posla na uspostavljanju efikasnog i djelotvornog rada socijalnog savjeta", rekao je Bežovan.

Preporučujemo za Vas