Godišnje od raka dojke u prosjeku umre 70 žena, a ta teška bolest najčešći je uzrok smrti kod pripadnica ljepšeg pola. Od karcinoma dojke godišnje oboli oko 250 žena, a zabrinjavaju i podaci da su sve češći pacijenti Klinike za onkologiju žene mlađe od 40 godina.
Sa rakom dojke, na Klinici se trenutno bore i pacijentkinje mlađe od trideset godina, dok prema riječima onkologa u Kliničkom centru doktorke Nade Cicmil-Sarić, samo među njenim pacijentkinjama trenutno je desetak starosti između 35 i 40 godina.
Ona je u razgovoru za “Vijesti”, povodom mjeseca borbe protiv karcinoma dojke kazala da je broj oboljelih od te bolesti posljednjih godina stalno u porastu, dok se starosna granica pacijentkinja vidno snižava.
Među faktorima rizika obolijevanja mladih žena, kako je kazala dr Cicmil-Sarić, je rađanje prvog djeteta u poznijim godinama, nakon tridesete, sve rjeđe dojenje, izlaganje dejstvima zračenja, te nedovoljna fizička aktivnost.
"Dojenje je prirodni faktor prevencije karcinoma kod žene. Kasno rađanje i hormonske terapije kod vantjelesne oplodnje jedan su od rizika. U organizmu mora postojati balans. Proces starenja je prirodan i mora ići svojim tokom. Lijepo je da žena u 70-im izgleda 30 godina mlađe, ali hormonske manipulacije, nekontrolisano korišćenje estorogena - hormona ljepote, nosi rizik od obolijevanja, dok genetske predispozicije za obolijevanje čine svega pet odsto", objasnila je dr Cicmil-Sarić.
Ovogodišnje istraživanje kozmetičke kompanije “Avon” pokazalo je da trećina žena, zbog straha od rezultata, nikada ne odlazi na preventivni pregled grudi. Ljekari, međutim, upozoravaju da je bolest u velikom procentu izlječiva ako se otkrije na vrijeme.
"Bolest se kod pacijentkinja najčešće otkriva u poznom stadijumu, a čak u 85 odsto slučajeva je izlječiva ako se otkrije na vrijeme. Redovnim kontrolnim pregledima tumor se ne priziva, već se na vrijeme otkriva. Mamografski pregled obavezan je sa navršenih 40 godina života, a nakon toga barem jednom u dvije godine", savjetuje dr Cicmil-Sarić.
Ženama oboljelim od te bolesti na Klinici su, prema njenim riječima, dostupni svi savremeni vidovi liječenja i terapije.
"Od prije par godina imamo najsavremeniji aparat za zračenje. Svi ljekovi, citostatici i lijekovi iz grupa bioloških ciljanih terapija su dostupni. Pojedine lijekove, koji nisu na pozitivnoj listi, u saradnji sa Fondom za zdravstvo, nastojimo da obezbijedimo za pacijente, za koje procijenimo da su neophodni", kazala je ona.
Na operaciju se čeka do mjesec dana, dok se, uvjerava dr Cicmil-Sarić, pacijentkinje kod kojih nakon mamografije postoje sumnje, pregledaju najkasnije za nedjelju dana.
"Tri puta se obavljaju konzilijarni pregledi. Na Klinici ordinira šest onkologa i tri radioterapeuta. Još toliko kolega koji su na specijalizaciji pridružiće nam se u naredne dvije godine", kazala je Cicmil -Sarić. U Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od karcinoma.
Dr Cicmil-Sarić je kazala da je na Klinici u toku formiranje internog protokola za liječenje karcinoma dojke, kao i određene aktivnosti za implementaciju Registra za rak Crne Gore u saradnji sa Institutom za javno zdravlje.
Ružičasti oktobar NVO “Zdrava dona Montenegrina” obilježava kampanjom ”Nemoj da zakasniš”. Tokom kampanje u “Delta sitiju” biće otvorena donatorska kutija, dok će 15. oktobra biti donatorska prodaja slika mladih crnogorskih slikara.
U ambulanti Doma zdravlja u Tuzima, od sljedeće subote, 13. oktobra, biće organizovani preventivni pregledi dojke. Pregledi će biti organizovani svakog vikenda, do kraja mjeseca, a zainteresovane žene mogu se informisati na broj telefona 069 828 550
Danilovgrad lider u prevenciji
Dom zdravlja u Danilovgradu lider je u sprovođenju kvalitetnih preventivnih programa. U okviru projekta “Rano otkrivanje raka dojke” koji je već tri godine organizovan u toj ustanovi, za dvije godine među 2. 500 pregledanih žena, karcinom je otkriven u 45 slučajeva i to većinom pravovremeno, kada je uspjeh u liječenje i preživljavanje veći.
Dr Cicmil-Sarić smatra da je neophodno znatno bolje i organizovanije preventivno djelovanje u primarnom zdravstvu.
"Domovima zdravlja neophodan je dovoljan broj mamografa i repromaterijala, a potom obrazovan kadar, jer samo onaj ko godišnje pregleda barem 500 mamografskih snimaka, pouzdano zna da pročita mamogram.
To su osnovni preduslovi za kvalitetan preventivni program. U razvijenim državama, obavljeni preventivni pregledi ženama su jedan od uslova da bi radile", navela je ona.
Galerija
Bonus video:
