Bosna gradi HE na Drini koja utiče na Crnu Goru, obavještenja nigdje

Nataša Kovačević kazala je da je dodatno zabrinjavajuće to što nijesu uzeli u obzir granično zaštićeno UNESCO područje
51 pregleda 9 komentar(a)
Tara, Foto: Summitpost.org
Tara, Foto: Summitpost.org
Ažurirano: 10.09.2012. 15:19h

Bosna i Hercegovina nije obavijestila Crnu Goru o projektu izgradnje hidrolektrane Foča na rijeci Drini koja ima direktan uticaj na životnu sredninu i zaštićena područja u našoj zemlji, saopštili su iz NVO “Green home”.

Koordinatorka za životnu sredinu Nataša Kovačević kazala je da je dodatno zabrinjavajuće to što nijesu uzeli u obzir granično zaštićeno UNESCO područje, niti crnogorsku deklaraciju o zaštiti rijeke Tare. Iz te NVO pozvali su nadležne institucije u Crnoj Gori da reaguju na adekvatan način tako što će se pozvati na odredbe ESPOO konvencije.

„Dodatni razlog za zabrinutost izaziva činjenica da je na javnoj raspravi povodom Nacrta studije o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje hidroelektrane Foča na rijeci Drini paralelno predstavljen i Nacrt studije uticaja na životnu sredinu HE Buk Bijela za koju se ne navodi ni ko ju je izradio, ni zašto je predstavljena, niti je dostupna javnosti na sajtu. U Nacrtu studije o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje hidroelektrane Foča na rijeci Drini se gotovo nigdje ne spominje prekogranični uticaj, iako se navodi da će doći do potapanja dijela rijeke Ćehotine“, saopštila je Kovačević.

BiH kao potpisnica ESPOO konvencije u obavezi da tokom sprvođenja procedure uticaja na životnu sredinu o svojim planovima obavijesti susjedne zemlje

Basen rijeke Tare sa Nacionalnim Parkom Durmitor sa prirodnim rezervatom Pive, kako je kazala ona, se gotovo ne spominje niti se razmatraju negativni uticaji na životnu sredinu.

„U prilog konstataciji postojanja prekograničnog uticaja govore i ulazni klimatološki parametri koji se detaljno analiziraju u Nacrtu Studije, kao što su temperatura, vlažnost vazduha, obim padavina, broj sunčanih, maglovitih, dana pod snijegom za Žabljak, Kolašin, Pljevlja, Mojkovac, Plužine i Šćepan Polje, ali istovremeno izostaju analize prekograničnih uticaja planiranog objekta i akumulacije na ove klimatološke segmente“, navela je Kovačević u saopštenju.

Ona je podsjetila je da je BiH kao potpisnica ESPOO konvencije u obavezi da tokom sprvođenja procedure uticaja na životnu sredinu o svojim planovima obavijesti susjedne zemlje.

“Prema informacijama koje smo dobili iz nadležnog Ministarstva održivog razvoja i turizma to se nije desilo”, kazala je Kovačević.

Ipak, to nije smetalo susjedima da organizuju javnu raspravu tokom avgusta u Foči. Primjedbe na Nacrt studije se dostavljaju do 23. Septembra 2012. Institutu Zaštite, ekologije i informatike Banja Luka ili Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Bonus video: