Dok se ovih dana iz krugova Vlade Crne Gore pompezno najavljuje sklapanje ugovora za gradnju još dva broda za prevoz rasutog tereta tipa „Seahorse“ za kompaniju Barska plovidba u brodogradilištu u Šangaju, situacija na svjetskom tržištu ubrzano se mijenja pa se mogu naći možda čak i povoljnije prilike za nastavak obnove crnogorske trgovačke flote.
Brodogradilište korporacije Shanhai Shipyard prošle je nedjelje Crnogorskoj plovidbi iz Kotora predalo drugi novosagrađeni “bulkcarrer” tipa Seahorse, brod „Dvadeset prvi maj“. Zajedno sa blizancem, brodom „Kotor“ koji je zaplovio u januaru, ova dva broda koštala su 56 miliona dolara koji je Crnogorska plovidba dobila od kineske državne Exim banke na period otplate od 15 godina sa grejs periodom od 5 godina i kamatu od 3 odsto.
„Brodovi se kupuju kada je dno krize, tada su najjeftiniji, a i investicioni elaborat AD Barska plovidba ukazuje da je ovo dobra investicija”, kazao je prije par dana ministar pomorstva i saobraćaja Andrija Lompar, najavljujući skoro sklapanje novog posla sa kineskim brodograditeljima, kako bi se dva istovjetna bulkcarriera kakvi su isporučeni “Crnogorskoj”, gradila i za drugu našu pomorsku kompaniju, Barsku plovidbu.
Taj kredit, navodno, daje se na rok otplate od 20 godina sa kamatom od 2 odsto. Lompar, međutim, nije saopštio kolika je vrijednost novog kreditnog aranžmana sa Kinezima za dva broda za Barane, a to ga čak, kada im je davao izjavu o kreditu, nijesu pitali ni novinari državnih medija koji su pratili njegovu i posjetu premijera Igora Lukšića Kini.
Zajedno sa blizancem, brodom „Kotor“ koji je zaplovio u januaru, ova dva broda koštala su 56 miliona dolara
“Vrijednost kreditnog aranžmana sa kineskom Exim bankom za izgradnju dva nova broda za potrebe Barske plovidbe još nije ugovorena. U cilju realizacije tog aranžmana vodiće se u narednom periodu intenzivni razgovori sa kineskim partnerima, o čijim će rezultatima javnost biti obaviještena”, rečeno je “Vijestima” u Birou za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore.
Ukoliko se kao orijentir uzme nedavna izjava premijera Lukšića da bi, ukoliko se postigne novi dogovor sa Kinezima, kompletna ulaganja u obnovu flote mogla dostići iznos od preko 100 miliona dolara i od toga odbije iznos od 56 miliona koliko koštaju brodovi za Crnogorsku plovidbu, ispada da bi dva nova broda iz Šangaja za Barane koštala po 22 miliona dolara. To je osjetno niže od cijene “Kotora” i “Dvadeset prvog maja” koji su ugovoreni za iznos od po 27,88 miliona dolara, a na nivou je cijena koje se za slične brodove te vrste iz mnogo kvalitetnijih brodogradilišta danas mogu naći na svjetskom tržištu.
Tako je, na primjer, čuveno japansko brodogradilište “Hakodate” objavilo da je po cijeni od 22 miliona dolara prodalo novi brod “Sanko Vega” od 31.570 tona. Brod je u “Hakodateu” u vrijeme visokih vozarina na svjetskom tržištu brodskog prostora, u maju 2008, naručio japanski brodar “Sanko”, koji je u međuvremenu bankrotirao, pa mora odustati od poručenih novogradnji. Tako je i potpuno novi “Sanko Vega”, koji tek treba da bude isporučen u oktorbru ove godine, “Hakodate” preprodao brodaru sa Tajvana, kompaniji “Shih Wei Navigation”.
Stručnjaci pretpostavljaju da je “Sanko” ranije uplatio brodogradilištu ratu ili dvije za “Sanko Vegu”, tako da je konačna cijena tog broda ipak “izašla” na 25 do 27 miliona dolara. Ipak, imajući u vidu renome japanskih brodograditelja, posebno Hakodatea u segmentu brodova vrste kakvi su naručeni za Crnu Goru, jer takvi njihovi brodovi u pomorskom svijetu imaju ugled kao što proizvodi Audija imaju u auto-industriji, ispada da je ovaj slučaj povoljniji od Vladinog naručivanja brodova u Kini.
Za veće pare (skoro 28 miliona dolara po brodu) Crnogorska plovidba je dobila dva znatno manje kvalitetno napravljena kineska broda, a Barska će ih dobiti za najmanje po onoliko koliko su Tajvanci platili za jednog veoma kvalitetnog japanskog plovila.
Vuković: Uslovi kredita nijesu loši
Kapetan duge plovidbe Ladislav Vuković iz agencije “Seamonte”, specijalizovane za takozvane “pre-purchase survey”, odnosno preglede novih i polovnih brodova prije kupoprodaje, za “Vijesti” kaže da su krediti koje su Crnoj Gori ponudili Kinezi za gradnju brodova dati pod veoma dobrim uslovima.
“Uslovi kredita su čisti poklon, ali to je vjerovatno pokušaj da se dobiju neki drugi značajniji poslovi i to takođe nije ništa novo. Dovoljna su dva dvogodišnja bolja ciklusa - vozarine na recimo 20.000 dolara dnevno, za vijek trajanja broda, pa da se isti otplate”, kazao je Vuković, dodajući da ipak sve zavisi od ponude i potražnje na svjetskom tržištu brodskog prostora, kvaliteta posade i uprave kompanije kao i dužine trajanja eksploatacije naših novih trgovačkih brodova.
On je kazao da brodogradilišta trenutno nude brodove po dampinškim cijenama, odnosno ispod cijene koštanja, što nije nikakvo čudo imajući u vidu višak tonaže koji je enorman.
“Uslovi kredita su čisti poklon, ali to je vjerovatno pokušaj da se dobiju neki drugi značajniji poslovi i to takođe nije ništa novo"
Ponuda polovnih brodova
Stanje na tržištu polovnih brodova sada je takvo da bi svaki iole ozbiljniji crnogorski tajkun sebi mogao priuštiti da kupi makar dva manja broda nosivosti do pet hiljada tona.
Banke na prodaju nude brodove čiji vlasnici kasne sa uplatama svojih obaveza pa se mogu naći izvanredne prilike – poput broda za prevoz generalnog tereta “Darja” od 4.134 tone izgrađenog 1984. u Njemačkoj sa važećom klasom do 2014. godine, koji košta samo 585 hiljada eura. Toliko koštaju i nosači “Sava Lake i “Sava Ocean” od po 3.100 tona, građeni 1990. i 1993. u Srbiji. Brod za generalni teret “Angela” od 4.766 tona, građen 1995. u Portugalu, može se sa produženom klasom kupiti za samo 750 hiljada eura….
“Gdje su sada potomci nekadašnjih Bokelja – brodovlasnika u vrijeme jedrenjaka koji su tada mnogo lakše i sa više preduzimačkog duha ulazili u kupovinu brodova, uprkos mnogo većim rizicima u plovidbi i na tržištu? Ovakve polovne brodove po ovim povoljnim cijenama danas bi udruženi, od svojih zarada i uz podršku neke banke, mogli kupiti i pet-šest naših oficira koji plove na MSC-u i drugim stranim kompanijama”, smatra Ladislav Vuković, dodajući da to, nažalost, ne dopire do svijesti naših današnjih pomoraca kojima manjka preduzimačkog duha njihovih slavnih predaka.
Bonus video:
