Sejšeli i Njemačka imaju najzdravija mora na svijetu od svih nastanjenih teritorija, Sijera Leone najnezdravije, a Crna Gora je na listi koja je obuhvatila 171 zemlju zauzela ne baš laskavo 129. mjesto, pokazala je nova globalna naučna studija.
U prvom opsežnom istraživanju zdravlja svjetskih mora koje je sprovela neprofitna organizacija Conservation International sa sjedištem u SAD-u stručnjaci su u obzir uzeli 10 stavki na temelju kojih su valorizovali vode koje se protežu od obala određene zemlje do njihovih granica ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) - do 370 km od kopna, prenosi seebiz.eu.
Svako more je dobilo ukupnu ocjenu od nula do 100 koja je prosjek ocjena za svaku od 10 kategorija. Kod zemalja sa vrlo dugom obalom različiti su dijelovi odvojeno bodovani.
EEZ uključuje oko 40 odsto svjetskih morskih površina i gotovo sve teritorije uz kontinentalne obale. Ova područja izvor su hrane, prirodnih resursa, rekreacije i drugih pogodnosti za stanovnike koji uz njih žive.
Ciljevi na temelju kojih su mora ocijenjena su
- 1. Morska hrana (mjerene su količine hrane koje se eksploatišu i njihova održivost, odnosno nivoi/brzina njihovog obnavljanja).
- 2. Mogućnosti ribarenja (ocijenjene su mogućnosti koje more pruža ribarima i njihovim porodicama, ribolovcima i rekreativnim ribolovcima sa malim brodicama ili bez njih – za razliku od velikih komercijalnih kompanija)
- 3. Prirodni proizvodi (ocijenjena je količina, održivost i ekološki nivo eksploatacije resursa koji nisu hrana poput nafte, plina i ruda)
- 4. Očuvanje staništa koja apsorbuju CO2 (ocijenjen je današnji kapacitet mora za apsorpciju CO2 u odnosu na onaj sa početka 1980-ih)
- 5. Zaštita priobalja (stručnjaci su uporedili današnje stanje pet ključnih staništa koja štite priobalje, poput mangrovih šuma, tropskih koralnih grebena, površina morskih trava, ledenog morskog pokrova i sl. sa stanjem na početku 1980-ih)
- 6. Kvaliteta života i privreda u priobalju (ocijenjena je kvaliteta života i ekonomska stabilnost, uključujući postotak stabilnih poslova, ljudi koji žive od mora)
- 7. Turizam i rekreacija (mjeren je broj turista, noćenja i nivo na koji lokalne zajednice omogućuju razvoj turizma i rekreacije te njihova održivost koja zavisi o ljudskim, kulturnim i prirodnim resursima te infrastrukturi, zdravlju, higijeni i sigurnosti).
- 8. Doživljaj mjesta (ljudi širom svijeta stiču osjećaj kulturnog identiteta koji se dobrim dijelom temelji na okolini u kojoj žive; stručnjaci su mjerili stanje vrsta koje ta staništa simbolizuju, primjere delfina ili morskih kornjača, kao ipostotak zaštićenih područja u određenoj zemlji)
- 9. Čistoća vode (mjeren je stepen zagađenja voda viškom hemikalijama, patogenima i smećem)
- 10. Bioraznolikost (ocijenjen je broj i raznolikost vrsta i staništa svake regije te nivo njihove zaštite)
Sam vrh liste zauzelo je ostrvo Jarvis u vlasništvu SAD-a koji je dobio 86 bodova od mogućih 100. Među prvih 10 najboljih našli su se i Njemačka, Estonija, Holandija i Kanada.
Crna Gora je na 129. mjestu, a Slovenija je zauzela odlično 18. mjesto. Hrvatska je na 64, mjestu Grčka na 69, Albanija 87, Turska na 94, a Bugarska na 136. mjestu.
Bonus video:
