Potrošačka korpa 306 eura veća od neto zarade

Prosječna neto zarada je u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla 1,9 odsto, dok je u odnosu na prosječnu neto zaradu u cijeloj 2011. ostala na istom nivou
6 komentar(a)
Ažurirano: 17.07.2012. 10:27h

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u junu je, prema podacima Monstata, iznosila 484 eura, 0,6 odsto manje u odnosu na maj, dok je minimalna potrošačka korpa bila vrijedna 790,3 eura.

Minimalna potrošačka korpa je u odnosu na neto zaradu veća 1,6 puta, što znači da građani za prosječnu platu ne mogu da kupe najpotrebnije stvari.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe je, kako je objašnjeno iz Monstata, suma izdataka za hranu i ostalih tekućih izdataka koja uključuje kupljene proizvode, sopstvenu proizvodnju i poklone za prosječno domaćinstvo koje čine četiri člana od kojih je dvoje odraslih i dvoje djece.

Prosječna neto zarada je u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla 1,9 odsto, dok je u odnosu na prosječnu neto zaradu u cijeloj 2011. ostala na istom nivou.

"Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u junu u odnosu na maj zabilježile rast od 0,2 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile pad od 0,8 odsto", navedeno je u saopštenju Monstata.

Prosječna bruto zarada u maju je iznosila 722 eura.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u junu je bila 0,2 odsto viša nego u maju.

Iz Monstata su saopštili da je vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića iznosila 259,4 eura, što je 0,9 odsto više nego u maju.

Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe na neprehrambene proizvode i usluge odnosilo se 345,2 eura, 0,1 odsto manje nego u maju.

Vrijednost imputirane rente u posmatranom period bila je 185,7 eura, što je 0,4 odsto manje nego maju.

"Vrijednost minimalne potrošačke junu je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec veća 3,9 odsto, a u odnosu na decembar 2,6 odsto", navodi se u saopštenju.

Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u junu su u odnosu na prethodni mjesec bilježile rast u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prerađivačke industrije, snadbijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, ostale uslužne djelatnosti, usluge smještaja i ishrane, stručne, naučne i tehničke djelatnosti, poslovanje sa nekretninama, umjetnost, zabava i rekreacija.

Pad je zabilježen u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, informisanje i komunikacije, vađenje ruda i kamena, trgovina na veliko i malo, zdravstvena i socijalna zaštita, građevinarstvo, saobraćaj i skladištenje, obrazovanje, državna uprava i odbrana.

Bonus video: