Micev: Staze za skijanje na Žabljaku biće bliže vrhu Durmitora

Studije potvruđuju da je u Crnoj Gori iz godine u godinu sve toplije, stručnjaci strahuju da će se taj trend nastavit
7 komentar(a)
Ažurirano: 16.05.2012. 13:54h

Sva mjerenja spovedena u posljednjjih 20 godina potvrđuju da je i u Crnoj Gori prisutan trend naglog otopljavanja, kao i da je ono prisutno u svim oblastima naše države sa različitim klimatskim tipovima, čulo se juče na predavanju „Planeta Zemlja, klimatski sistem i klimatske promjene“.

Predavanje su, pred brojnim auditorijem u Tivtu, održali direktor Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore, mr Luka Mitrović, i meteorolog Branko Micev.

Predavanje je, povodom 15. maja, Međunarodnog dana klima, organizovao Zeleni tim Opštine Tivat, u sklopu lokalnog plana zaštite životne sredine.

Micev je pojasnio da se, po svjetskim standardima, porast temperature vazduha mjeri u odnosu na referentni period, odnosno prosjek između 1961. i 1990. godine.

“Kada je Crna Gora u pitanju, u posljednjih 20 godina bilježimo odstupanja, i to uvijek u pozitivnom smjeru, odnosno u smislu povećanja temperature vazduha. Ogroman porast temperature vidi se pogotovo u ljetnjim mjesecima, i ako se ovako nastavi, na Žabljaku će se početak skijaških staza morati podići za 100 do 200 metara nadmorske visine, jer će biti manje snijega na nižoj nadmorskoj visini”, kazao je Micev.

On je dodao da je uobičajeno da samo oko pet odsto svih izmjerenih temperatura vazduha tokom godine bude u opsegu između 28 i 30 stepeni Celzijusa, a da je u Crnoj Gori taj procenat već dostigao 15 odsto.

“Sve to izuzetno je bitno, prvenstveno sa ekonomskog aspekta, jer porast temperature vazduha direktno uvodi u ekstremne meteorološke situacije koje stvaraju ogromne materijalne štete, posebno u situaciji kada nerijetko imamo neadekvatnu reakciju nadležnih službi na pravovremena upozorenja o vremenskim nepogodama koje čitavom sistemu daje HMZ”, kazao je Micev.

On je istakao da su danas naučna dostignuća u meteorologiji izuzetno napredovala, “pa je neophodno da ispoštujemo ono što kaže struka da bi sve, u slučaju ekstremnih meteoroloških situacija, prošlo sa što manje posljedica”.

“Nije problem neznanje, već nepoštovanje znanja i struke”, istakao je Micev, predstavljajući sinoptičke i meteorološke karte i modele po kojima je HMZ proteklih godina pravovremeno upozorio i predvidio velike poplave, snjegove i olujne vjetrove koji su Crnoj Gori stvorili dosta problema i nanijeli mnogo štete.

On je dodao da nadležne službe moraju biti dimenzionisane i osposobljene za suočavanje sa takvim vremenskim (ne)prilikama, kao i da oblast prostorno-planske dokumentacije u Crnoj Gori i konstrukcije objekata mora “upodobiti sa ekstremnim klimatskim promjenama”.

“Nedopustivo je da se u poplavama 2010. sruši most na Limu koji košta nekoliko miliona eura, a koji je izgrađen samo nekoliko godina ranije”, kazao je Micev, dodajući da je globalni problem i to što “veliki kapital ne želi da podnese teret posljedica velikih klimatskih promjena”.

Ima i onih koji, poput ruskih naučnika, najavljuju i novo “mini” ledeno doba za 50 do 100 godina

Direktor HMZ Luka Mitrović kazao je da među naučnicima u svijetu preovladava uvjerenje da planeta ulazi u period globalnog zatopljavanja, ali da ima i onih koji, poput ruskih naučnika, najavljuju i novo “mini” ledeno doba za 50 do 100 godina.

“Generalno, svi kao glavnog uzročnika globalnog otopljavanja označavaju čovjeka i njegove aktivnosti koje produkuju efekat povećanja koncentracije ugljendioksida u atmosferi, pa se planeta sporije hladi nego što tu toplotu prima od Sunca. Taj višak energije u atmosferi je jedan od razloga za elementarne nepogode i to nas sve mora zabrinuti”, -kazao je Mitrović.

Direktor HMZ je istakao da je u periodu od 1990. do 2000. godine, prema podacima Svjetske meteorološke organizacije WMO, u svijetu čak milion ljudi izgubilo živote u vremenskim nepogodama.

Pouzdane prognoze

Mitrović je dodao da HMZ raspolaže izuzetno stručnim kadrom i da, kao korisnik, dobija podatke mreže meteoroloških satelita EUMETSAT, pa su njihove prognoze veoma pouzdane.

“Tačnost naših prognoza za period od tri do pet dana je između 90 i 95 odsto, što je na svjetskom nivou.

Iako nemamo meteorološki radar, na osnovu stručnosti naših kadrova i njihovog sagledavanja numeričkih modela za predviđanje vremena, mi dajemo takozvano ’rano upozorenje’ na ekstremne vremenske prilike i pet dana unaprijed, a ne samo pet sati, kako daje radar”, istakao je Mitrović.

Galerija

Bonus video: