Potpuno je neizvjesno da li će prošlonedjeljna najava o izradi studije opravdanosti izgradnje pruge Pljevlja - Berane - granica sa Kosovom ostati na nivou političke priče ili će se u to ime potrošiti stotine hiljada eura, a da od projekta, kao i mnogih prije, ne bude ništa.
Sumnji ima mjesta - na ralizčite studije opravdanosti i idejne projekte: od mosta Verige u Boki, preko brze saobraćajnice pored mora, do jadransko-jonskog i autoputa Bar-Boljare potrošeni su milioni eura, a o realizaciji tih projekata nema ni pomena.
Svakako, dakle, da se pruga ne može izgraditi u dogledno vrijeme, a ostaje da se vidi da li će građani platiti debelih 300.000 eura za papir, koji samo treba da pokaže koliko miliona za taj posao je potrebno.
Planiralo se još u SFRJ
U Ministarstvu saobraćaja objašnjavaju da je ideja o željezničkom povezivanju Pljevalja sa prugom Begrad - Bar nastala u prvim godinama eskploatacije te pruge.
"Prve konkretne aktivnosti urađene su od 1980. do 1984. godine kada je urađen Elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti izgradnje željezničkog priključka basena Pljevalja na prugu Beograd - Bar. Takođe, izmjenama i dopunama prostornog plana iz 2000. godine, prostornim planom Opštine Pljevlja i Strategijom razvoja saobraćaja iz 2006. godine, prepoznata su tri koridora za povezivanje Pljevalja sa prugom Beograd - Bar i to preko Prijepolja, Priboja i Ravne Rijeke".
Svakako, dakle, da se pruga ne može izgraditi u dogledno vrijeme, a ostaje da se vidi da li će građani platiti debelih 300.000 eura za papir, koji samo treba da pokaže koliko miliona za taj posao je potrebno.
"Na osnovu toga, donesena je odluka da se pripremi projektni zadatak za izradu geotehničkih podloga i tehničke dokumentacije generalnog projekta i prethodne studije opravdanosti za izradu željezničke pruge Pljevlja – Berane - granica sa Kosovom. Od rezultata studije zavisiće relizacija ovog projekta", kažu u Ministarstvu saobraćaja.
Iako bi se iz ovog stava Ministarstva dalo zaključiti da nije riječ o političkoj priči, nego o ozbiljnom planu, izvjesno je da voz u dogledno vrijeme neće stići do Pljevalja. U prilog toj tezi govori da se sređivanje nikšićke pruge, uz kredit od preko 60 miliona, jedva privodi kraju, a Željeznička infrastruktura (ŽICG) i lokalne uprave se prepiru ko će platiti pružne prelaze.
Isto je i sa prugom prema Srbiji, za koju je prije neku godinu gromoglasno najavljivano da su Italijani zainteresovani da ulože desetine miliona u njeno sređivanje od Bara do Beograda, da bi se povezali sa Rumunijom u kojoj imaju nekoliko hiljada malih i srednjih preduzeća.
"Nemamo nikakva saznanja o tome, nijesmo ni čuli tu informaciju, niti nas je iko konsultovao. To je prilično utopistička priča koja se sporadično politički eksploatiše, a do danas od nje nikada nije bilo ništa opipljivo"
Tu priču od zvaničnika niko više ne pominje. Umjesto toga država i ŽICG koriste svaku priliku da se pohvale kada se zamijene pragovi i ofarba ograda mostova na dionici od par kilometara.
Zbog toga se, kao elementarno, nameće pitanje otkud desetine novih miliona za gradnju pljevaljske pruge, ako se i započete investicije jedva privode kraju.
To je utopistička priča
U Pljevljima nijesu ni čuli najavu da će se raditi studija koja treba da pokaže isplati li se i koliko bi koštala izgradnja pruge od toga grada preko Berana do granice sa Kosovom.
"Nemamo nikakva saznanja o tome, nijesmo ni čuli tu informaciju, niti nas je iko konsultovao. To je prilično utopistička priča koja se sporadično politički eksploatiše, a do danas od nje nikada nije bilo ništa opipljivo", kazao je za "Vijesti" Bogoljub Irić, potpredsjednik Opštine Pljevlja.
Zarija Franović, prvi čovjek Željezničke infrastrukture, koja će finansirati izradu studije, kaže da priča o izgradnji pruge od Pljevalja do granice sa Kosovom “nije politička”.
"Raspisaćemo tender i ko bude prvi na tenderu radiće studiju. Finansiraćemo to sa 315 hiljada eura i još preko toga reviziju. Očekujem raspisivanje tendera do kraja aprila", kazao je Franović.
Bonus video:
