Udruženje maslinara Budve „Maslinada“ uputilo je incijativu lokalnoj upravi da se Budva proglasi uljarskim gradom, kao što su to učinile susjedne primorske opštine i time kvalitetno maslinovo ulje na ovim prostorima, kao takvo, zaštiti i brendira.
Uz ocjenu da prošle godine nije bilo roda, budvanski maslinari na godišnjoj skupštini održanoj u Pržnu ipak su optimisti da će ova godina biti rodna.
Iako iz Opštine još nijesu dobili povratni odgovor, predsjednik Udruženja Boško Mitrović kazao je da dobijanjem prefiksa “uljarski grad” Budva bi mogla da konkuriše za brojne donacije neophodne za razvoj maslinarstva.
“Budva može da se pohvali kvalitetnim uljem. Ako se uzme podatak da su od pretprošle godine, kada je bila solidna rodnost, na ovim prostorima proizvedena četiri vagona kvalitetnog domaćeg ulja. To nije zanemarljiva brojka, jer ipak se radi o 40 hiljada litara ulja”, kazao je Mitrović.
On je naglasio da, nažalost, ne postoji strategija razvoja maslinarstva na Crnogorskom primorju.
“Takođe, mi, maslinari, nemamo osobu u lokalnoj upravi koja bi vodila razvoj maslinarstva na ovim prostorima. Ako imamo u vidu da Bar i Ulcinj imaju urađene strategije i pomažu svoja društva, ne vidim što to Budva ne bi imala isto. Ne tražimo pare, jer mi dobijamo od resornog ministarstva i brojnih donatora - tražimo stručne ljude koji bi se bavili maslinarstvom”, kazao je Mitrović.
Mada su maslinjaci na teritoriji Budve gotovo desetkovani nakon rata, te za vrijeme investicionog buma, ipak, za proteklih sedam godina, od kada se na čelu Udruženja nalazi Mitrović, kako je rečeno na skupštini maslinara, na području Budve zasađeno je 11.550 stabala maslina.
Na teritoriji Budve, kako je rekao, nalazilo se oko 45 hiljada stabala maslina, a akcijima Udruženja taj broj je sada dostigao 56 hiljada.
“Odlučili smo da ove godine analiziramo šta smo sve uradili, koliko smo koje vrste zasadili, da rezimiramo rezultate našeg rada. Tokom prošle godine uspjeli smo da posadimo 1.600 sadnica maslina, od kojih je hiljadu mladica dalmatinske oblice, kao nove sorte na ovim prostorima, 600 stabala autohtone žutice, dok je 50 mladica italijanske sorte. Poznato je da smo 2010. zasadili 2.000 novih stabala. Naš najveći problem je, kada je u pitanju nauka, što mi od barskog instituta i podgoričkog zavoda za protekle dvije decenije nijesmo dobili savjet koju to sortu treba da sadimo na ovim prostorima. Sami smo se odlučili da sadimo nove dvije sorte, čitajući i informišući se o maslinama”, kazao je Mitrović.
Graditelji se dozvali pameti
Mitrović je kazao da je nekontrolisana sječa maslina napokon zaustavljena, te da je ažurnošću inspekcijskih službi, kako lokalnih, tako i republičkih, spriječeno dalje uništavanje maslinjaka.
“Posljednje dvije godine nemamo primjera uništavanja maslinjaka. Ali, isto tako, više nemamo ni one građevinske euforije, više se ne gradi toliko. Svi smo bili svjedoci da je upravo građevinska ekspanzija dovela do toga da se uništi na hiljade stabala maslina. Sada više toga nema.
Upravo ono što smo tražili od svih tih graditelja sada se poštuje. Primjer je gradnja dviju zgrada u Pržnu. Oba investitora su izvadila masline i prenijeli ih na drugo mjesto. To je bio jedan od uslova na koji smo sve vrijeme insistirali, a takođe mnogi su i poslušali naše apele da nakon gradnje na svojim placevima posade nove masline, kazao je Mitrović.
Bonus video:
