nestašni na djelu

Hitna pomoć u PG: Donose nam i gavrane na reanimaciju!

Dispečerski centar Hitne pomoći dnevno nazove 600 građana, ali svima ne treba ljekar
179 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 25.02.2019. 03:56h

"Da li je za bolove u stomaku bolji čaj od nane ili kamilice", pitanje je koje je veoma ozbiljnim tonom dispečerima Zavoda za hitnu pomoć skoro godinu dana svakodnevno postavljao jedan građanin.

I dok bi linija Hitne pomoći trebalo da bude otvorena samo za hitne slučajeve, građani u dokolici zovu da bi se sa doktorom posavjetovali koji lijek da popiju protiv glavobolje ili mamurluka, na koji način da stave oblogu, a veoma često i da li uz vijagru smiju da koriste alkohol.

Međutim, u onim ozbiljnijim situacijama dispečeri katkad primaju i prijave građana koji trpe maltretiranje ili fizičko nasilje.

Iz Zavoda upozoravaju da takve dokolice građana ili njihove neslane šale ozbiljno mogu ugroziti nečiji život, kome je hitna medicinska pomoć u tim momentima zaista neophodna.

Izmišljaju saobraćajne nesreće

"Podgorička jedinica Zavoda, preko broja 124, dnevno primi i do 600 poziva građana. Osim velikog broja hitnih poziva, nerijetki su i oni poput lažnih saobraćajnih nesreća i teško povrijeđenih osoba", kazao je za “Vijesti” ljekar Zavoda Momčilo Bajagić.

Iskustva dispečera govore da za neumjesne šaljivdžije nekada nema granica. Ne ustežu se da lažno prijave saobraćajnu ili drugu nesreću, povredu, lažiraju infarkte...

Često se dešava, navodi dr Bajagić, da djeca krijući koriste mobilni telefon svojih roditelja i zbijaju šale ili jednostavno više puta uzastopno zovu i prekidaju poziv, čime dugo ometaju liniju centra.

"Neumjesno je i veoma ozbiljno kada nesavjesni građani prijave lažne nesreće i ozlijeđene osobe na putu. Nekada ni veliko iskustvo dispečera nije dovoljno, jer precizno navedu adresu, opišu događaj, pa pošaljemo ekipu, koja zbog toga gubi na vremenu da stigne do pacijenata koji su životno ugroženi", kazao je dr Bajagić.

Svi pozivi građana se snimaju. Centar je kompjuterizovan i svi pozivi se lako identifikuju

On navodi da među onima koji zovu ima i starijih osoba, najčešće sa određenim psihijatrijskim smetnjama, koji znaju da uznemiravaju dispečere neprimjerenim ponašanjem, ali i onih koji svoj zdravstveni problem preuveličavaju kako bi ih ekipa posjetila, ne shvatajući da je to veoma sebično, jer je broj ekipa ograničen i nije u prilici da obavlja kućne posjete koje nijesu urgentne.

"Svi pozivi građana se snimaju. Centar je kompjuterizovan i svi pozivi se lako identifikuju. Savremeni softverski sistem preko GPS-a prati kretanje svih naših vozila na terenu i sa ekipama se jednostavno koordinira", objasnio je doktor.

Prilikom poziva koji nijesu hitni, kako je dodao, dispečer upozori građane na posljedice njihovog nesavjesnog ponašanja.

Upozoravaju nestašne

"Nekoga to upozorenje urazumi, te više ne zove. Međutim, u određenim slučajevima dispečeri su primorani da o takvim pozivima obavještavaju mobilne operatere koji lociraju i blokiraju njihove pozive, pa u krajnjem slučaju i policiju", naveo je dr Bajagić.

On je naglasio da se svi pozivi građana smatraju hitnim, a osobi koja pozove postavi se niz pitanja, da bi se utvrdilo stanje događaja.

"Osobe koje su zaista u problemu često su veoma uzrujane, te u tim situacijama nastojimo da ih smirimo kako bi nam saopštili tačnu adresu i druge neophodne podatke. Ujedno im dajemo savjet kako da ukažu prvu pomoć pacijentu do dolaska naše ekipe", kazao je dr Bajagić, dodajući da su česti pozivi građana koji su zatekli osobu u besvjesnom ili stanju infarkta, teško povrijeđenu, ili koji traže pomoć za predozirane, besvjesne zavisnike.

Dispečerski tim u Zavodu čine doktor i tehničar, a pozivi građana selektuju se prema tri osnovna stepena hitnosti.

"Dispečer na osnovu kratko postavljenih ciljanih pitanja treba da zaključi o kojoj bolesti se radi i primljene kućne posjete rasporedi po stepenu hitnosti i uputi ekipe. Prvi stepen je kad su pacijentu osnovne životne funkcije ugrožene, drugi kada su one ugrožene u narednih 15 minuta, a treći kad su pacijentu osnovne životne funkcije ugrožene u naredna dva sata", objasnio je dr Bajagić.

I gavranu srce zaštekalo

Da medicinari u Zavodu za hitnu pomoć u svom radu nailaze na razne situacije i očekivanja pacijenata, potvrđuje nedavna situacija kada su u ambulanti zamoljeni da pomognu iznemoglom gavranu.

"Čovjek je u ambulantu unio zamotanog gavrana i rekao da mu je to kućni ljubimac i zamolio doktora da ga reanimira. Vidno uzrujan, uz to je i sve vrijeme sam, masirajući mu srce, pokušavao da ga održi u životu", ispričao je neobično iskustvo dr Bajagić.

Galerija