PRITISAK KOMPANIJE

Kruzeri i kod nas plove opasno blizu radi bolje reklame

“Tačno je da kompanije forsiraju Kapetane da rade neke rizične stvari iz komercijalnih razloga” rekao je jedan iskusni crnogorski moreplovac
85 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 18.01.2012. 11:02h

Poznato je da prolazak velikih turističkih kruzera pored manjih primorskih mjesta, kako u Boki tako i širom svijeta, izaziva oduševljenje među većinom lokalnog stanovništva i turistima.

Manje je poznato, međutim, da vlasnici većine kruzerskih kompanija nerijetko vrše pritisak na kapetana da plovi što bliže obali prilikom prolaska kroz naseljena mjesta i to iz marketinških razloga - da bi se što bolje reklamirali među lokalnim stanovništvom.

Ova informacija izbila je u javnost iz više izvora u Italiji neposredno nakon tragedije kod ostrva Điljo, gdje se prošlog petka nasukao luksuzni kruzer Kosta Konkordija, ploveći tik uz obalu.

“Vijesti” su potvrdu dobile i od jednog crnogorskog moreplovca sa dugogodišnjim iskustvom u stranim kompanijama, koji je želio da ostane anoniman. “Tačno je da kompanije forsiraju Kapetane da rade neke rizične stvari iz komercijalnih razloga”.

“Jedna od najtežih stvari koje sam ja lično imao u karijeri, je baš ta, što sam se vječito natezao sa kompanijom oko stvari koje su vezane za bezbjednost. Nažalost, u praksi, firme lako mogu da zamjene 'neposlušnog' kapetana sa poslušnikom koji je spreman da radi glupe stvari...”, rekao je iskusni pomorac iz Kotora, podvlačeći da je ipak krajnja odluka i jedina odgovornost uvijek na kapetanu.

Zavlače se i među ledene sante

Nakon nesreće, brojni italijanski stručnjaci pokrenuli su temu o prevelikim rizicima sada već ustaljene prakse kruzera da plove tik uz obalu, ali i da se uprkos svojim dimenzijama zavlače medju fjordove, pa čak i direktno među ledene sante na Grenlandu.

Među fotografijama kruzera koji plove rizično blizu obale koje čitaoci šalju italijanskim redakcijama, zabilježen je i prolazak kolosalnog kruzera tik uz Stari grad u Dubrovniku, a pitanje koje se postavlja je da li se komercijalni ciljevi kruzerskih kompanija stavljaju iznad sigurnosti putnika i okoline usljed nedostatka strožije regulative.

Poznato je da posljednjih godina i u Boku redovno svraća sve veći broj velikih turističkih kruzera, pa i da su lokalni pomorci pozivani da pomognu stranim kapetanima koji su se plašili da sami provedu svoje ogromne brodove kroz minijaturni prolaz na Verigama.

Uska Boka

U maju 2011. godine kruzer veći od Kosta Konkordije i najveći kruzer koji je do sada uplovio u luku Kotor, za prolazak kroz tjesnac Verige (najuži dio Bokokotorskog zaliva, prečnika svega oko 300 metara), angažovan je kapetan Rajko Čavor jer se kapetan kruzera nije osjećao sigurnim da plovi tim dijelom zaliva. (Dimenzije Celebrity Solstice kruzera: 37 metara širok, naspram 35 metara Kosta Konkordije i 319 metara dug.Naspram 290 metara Kosta Konkordije. Težina 122 hiljade tona naspram 115 hiljada tona Konkordije. Kapacitet 2850 putnika i 1200 članova posade).

Ovi podaci iznošeni su do sada uglavnom sa divljenjem i uz osvrt na ekonomsku dobit od velikog broja turista koji dolaze u Kotor i odatle idu na izlete Crnom Gorom.

Međutim, katastrofa koja je zadesila Kostu Konkordiju ukazuje na to da možda nije dovoljno pažnje posvećeno pitanjima sigurnosti, kao i spremnosti crnogorskih organa da se uhvate u koštac sa rizicima u slučaju nezgode u usko prohodnom zalivu kao što je Boka.

Izlivanje nafte u Boki bi bila neprocjenjiva katastrofa

Iako imaju na raspolaganju neosporivo veća sredstva i savremeniju opremu od crnogorskih, italijanske vlasti su se ipak našle nemoćnima da momentalno izađu u susret pojedinim problemima izazvanim potapanjem “plovećeg grada”. Među najvećim izazovima su uklanjanje nasukane Konkordije (teške 115 hiljada tona), ali i smanjenje rizika od ekološke katastrofe koja prijeti zaštićenom Toskanskom arhipelagu u slučaju da se 2.400 hiljada tona nafte prisutno u rezervoarima Kosta Konkordije izlije u more.

Katastrofa u slučaju izlivanja bila bi neprocjenjivih razmjera, iako je u italijanskom slučaju olakšavajuća okolnost što nije u pitanju zaliv zatvorenog tipa sa slabom razmjenom struja kao što je Bokokotorski.

Još jedna posljedica sa kojom će morati da se nosi stanovništvo ostrva Điljo je što će pomorski i turistički saobraćaj oko ostrva biti znatno otežan sve dok se olupina ne ukloni. Prema riječima lokalne uprave, uklanjanje će trajati više mjeseci i “biće dobro” ukoliko se završi prije početka turističke sezone.

Kosta Konkordia, 290 metara dugačak, 35 metara širok, 5 godina star luksuzni kruzer dotiran sa 17 metara najsavremenije tehnike za monitoring, nasukao se ploveći na razdaljini od manje od 300 metara, na stijenu, najvjerovatnije jer niko od posade nije očitao njeno prisustvo. Najmanje je šest ljudi poginulo, a 16 se vodi kao nestalo, a šteta je preko 550 miliona eura, ne računajući odštete putnicima.

Je li kapetan izigrivao kauboja?

Opšteprisutno je čudjenje kako se tako nešto moglo dogoditi uz tehnologiju 21. vijeka, a među spašenim putnicima nerijetki su i komentari da im je kruzer izgledao “neuništiv”.

Ostaje da se do kraja istraži zašto je brod plovio tako blizu obali – nakon pune podrške kapetana u prvom momentu, kompanija 'Kosta' se distancirala od njega nakon što je uhapšen, a u medijima je počela da preovladava verzija da je kapetan prišao ostrvu radi šegrtačenja sa šefom restoranske sale koji je bio porijeklom sa ostrva Djiljo, ali i da bi pozdravio penzionisanog kolegu kapetana nastanjenog na ostrvu. Ipak, fotografije i izjave gradjana jasno ukazuju na to da su i drugi kruzeri redovno plovili tik uz ostrvo.

“Plovidba kroz uske fjordove i uopšte na stotinjak metara od obale je prihvatljiva za “brodiće na paru”

“Pravo pitanje je da li je Kapetan izabrao ovu rutu na nagovor firme, ili je iz ko zna kakvih ličnih razloga odlučio da izigrava kauboja”.

U svakom slučaju ostaje činjenica da trenutak ljudske nepromišljenosti ili nemara može dovesti do havarije i najsavremeniji brod. Takođe, postavlja se pitanje i da li kapitalistički preduzetnici u odsustvu strogih pravila guraju granice sigurnosti putnika i okoline u cilju povećanja zarade, uzadjući se u superiornost savremene tehnike nad rizicima priobalne vožnje.

Prema komentarima jednog italijanskih kapetana povodom nesreće, “plovidba kroz uske fjordove i uopšte na stotinjak metara od obale je prihvatljiva za “brodiće na paru” ili za surfere, ali ne i za “beštije” od 100 hiljada tona.”

Čavor: A, šta bi da se desilo kod nas

Kapetan duge plovidbe, sa 22 godine plovidbenog staža, pilot Rajko Čavor unazad nekoliko godina uspješno sprovodi velike kruzere kroz tjesnac Verige i Bokotorski zaliv.

On je ocijenio da će nakon incidenta u Italiji, za koji kaže da je šamar pomorstvu, morati izaći neka nova konvencija o zaštiti i sigurnosti, kao i da će se ozbiljno razmisliti da li treba graditi toliko velike brodove.

“Isto tako postavlja se pitanje da se ovako nešto, ne daj Bože, desi kod nas, da li smo i koliko spremni da na adekvatan i efikasan način odgovorimo jednom takvom izazovu, evakukaciji tri do četiri hiljade ljudi. Misim da nismo spremni. I ovaj incident treba da nam bude pokazatelj da moramo poraditi na ovom segmentu”, kazao je Čavor “Vijestima”.

“Čak je imao i jedan brod koji ga je preticao sa lijeve strane, ali kasno je skrenuo, pod nevjerovatnim uglom na to ostvrvo"

Kazao je da do sada prilikom dolaska velikih kruzera u Boku nije bilo problema, da se uglavnom poštuju zarctane rote prilikom prolaska kroz zaliv i da nijedan kruzer ne ide toliko blizu obale.

“Na tim kruzerima su strani kapetani, da ima naših možda bi i bilo zahtjeva da se recimo priđe bliže obali kako bi neko od članova posade pozdravio porodicu ili lokalno stanovništvo. Tradicionalno većina kruzera obilazi ostrvo Gospa od Škrpjela, ako naravno postoje uslovi za to i ako zapovjednik broda želi to i procjeni da je bezbjedno”, rekao je iskusni kapetan.

“Uostalom, sada na brodovioma postoji crna kutija i sve se zna, svaka riječ i pokret na komandnom mostu se snima i zapisuje, tako da se vrlo lako može ustanoviti šta i kako se radi. Tako da će crna kutija na Konkordiji takođe pokazati šta se desilo, sve je snimljeno”, kazao je Čavor. Komentarišući nesreću koja je zadesila Konkordiju, Čavor navodi, da je to bilo jedno čudno putovanje, jer je brod išao pogrešnom rutom.

On kaže da je pratio cijeli slučaj putem medija, interneta i drugih njemu raspoloživih informacija i na osnovu toga izveo zaključak da je brod trebao da zaobiđe ostvrvo sa južne strane, a on je pošao na sjevernu.

Trebalo je odmah izvršiti evakuaciju putnika, nije trebalo čekati toliko dugo

“Čak je imao i jedan brod koji ga je preticao sa lijeve strane, ali kasno je skrenuo, pod nevjerovatnim uglom na to ostvrvo. Ukoliko je , kako se špekuliše u javnosti, brod skrenuo da bi neko od posade pozdravio porodicu ili lokalno stanovništvo na tom ostrvu to je jedan veliki prekršaj. Onda je kako to biva išla greška za greškom.

Trebalo je odmah izvršiti evakuaciju putnika, nije trebalo čekati toliko dugo, jer pretpostavljam da su prvo išli na procjenu oštećenja broda i da li mogu ići na putovanje do Savone, držeći putnike u neizvjestnosti...

Da su odmah počeli evakuaciju kad se incident dogodio, ne bi došlo do ovakvih posljedica, odnosno sam iskrcaj putnika i ljudski životi bi bili manje ugroženi. Iskrcaj putnika sat ili dva vremena nakon incidenta,e svakako je bio otežan zbog nagnuća broda i kapetan je prekasno naredio da se napusti brod. Međutim, kada se sve sagleda dobro je i prošlo, moglo je da bude još veća katastrofa”, ocijenio je Čavor.

Kovačević: Kako pogriješiti pored takve opreme

Dugogodišnji kapetan Saša Kovačević kazao je da je prosto nevjerovatno što se uopšte i dogodio nesrećni slučaj, kada se “Konkordia” nasukala nadomak ostrava Điljo u Toskani.

“To je neobjašnjiva greška kapetana iz dva razloga. Prvi je taj što takvi brodovi posjeduju nasavremeniju opremu koja vas upozorava i ispravlja kada pogriješite.

Drugo za takva plovila zbog velike vrijednosti i zbog toga što na njima putuje nekoliko hiljada ljudi biraju se veoma iskusni kapetani. U tom smislu je neobjašnjivo kako je toliko plovilo dopsjelo u plićak”, kaže Kovačević.

Galerija

Preporučujemo za Vas