Izvršni direktor nevladine organizacije “Green home” Darko Pajović ocijenio je da u oblasti šumarstva, lovstva i voda postoji jaki ekonomski lobi, a da država gotovo čitavu deceniju savija kičmu pod interesima pojedinaca i tajkuna.
U razgovoru za “Vijesti”, on je kazao da ekonomski interes pojedinaca i nedostatak političke volje nadležnih da reaguju i riješe probleme, plaća životna sredina.
“Ne postoji pretjerana volja za rješavanje problema, jer se zalazi u ekonomske interese moćnih pojedinaca. Često se zaboravlja da je polje životne sredine polje u kome je više nego evidentno prisustvo korupcije”, poručio je Pajović, dodajući da će se situacija u ekologiji promijeniti tek uz pomoć Brisela, jer će poglavlje o životnoj sredini biti najzahtjevnije u pretpristupnom periodu.
•Više puta ste isticali da je Crnoj Gori preči ekonomski interes i privatni interesi od životne sredine. Zbog čega tako mislite?
Rekao sam da je u Crnoj Gori nažalost uvijek preči privatni interes u odnosu na društveni, a kada su u pitanju ekonomski interesi tu prije svega mislim na ekonomske interese pojedinaca, a ne države. Gotovo čitavu deceniju govorimo da se pod snažnim ekonomskim interesima pojedinaca država uporno savija kičmu i zato imamo posljedice po stanje životne sredine. Svjedoci smo da može doći investitor i bespravno izgraditi čitav hotel, a onda plaćati izmjene i dopune DUP-a. Nema boljeg primjera od toga koliki je zapravo uticaj privatnih ekonomskih grupacija.
•Pomenuli ste problem upravljanja vodama i šumama koji je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Evidentan problem s vodama je što nema inspektora, i što koncesionari rade bez kontrole. Kako komentarišete situaciju u toj oblasti?
Nemam razumijevanja za nerad pojedinih inspekcija, ni za manjak kapaciteta. Nisam među onima koji smatraju da je to dobar argument vladajućih struktura da se opravda nerad i javašluk u pojedinim oblastima. Kada pogledate ogromnu eksploataciju resursa kao što je šljunak ili voda, a jedan jedini inspektor je na bolovanju ili kod ubijanja flamingosa na ulcinjskoj Solani kada je inspektorima trebalo dva dana da dođu jer nemaju kapaciteta, onda je jasno da je odnos cjelokupne Vlade poražavajući. Takav odnos ostavlja i mogućnost ljudima koji vrše eksploataciju šljunka, bave se lovom ili ribolovom da svjesno računaju da jedan dugi vremenski period nema adekvatne inspekcije i mogu raditi šta hoće.
•Kažete da postoji potpuno odsustvo kaznene politike, građani često ističu da se nakon izlaska inspektora na teren ništa ne desi, a kao jedan od problema NVO ističu i needukovanost sudija za oblast životne sredine. Kako gledate na tu vrstu problema?
Imamo izuzetno nizak nivo primjene zakona u oblasti životne sredine, što nije slučaj s drugim segmentima. To možda govori o tome da ne postoje kapaciteti, ali i o tome da država nema viziju niti jasan pravac kuda ide politika zaštite životne sredine. Ipak, za ovakve izgovore ljudi su za čudo imali razumijevanja, a radi se o klasičnoj manipulaciji s javnošću. Niko nikog ne tjera da radi neki posao pogotovo ne u državnim insititucijama, a opravdanje da su male plate i da nema kapaciteta za mene apsolutno nije prihvatljivo. Proces pridruživanja EU znači da ćemo nažalost morati te stvari da uradimo uz pomoć Brisela.
•Građani često imaju primjedbe da inspekcije dođu, pogledaju koji je problem i odu, sumnjaju da su korumpirani ili ignorišu probleme. Da li Vam građani prijavljuju takve slučajeve?
Imali smo cijeli niz primjedbi od vađenje šljunka iz rijeka kada je postojala kompletna zabrana, sječe šuma na mjestima gdje to nije dozvoljeno. Neke od tih slučajeva smo mi sami procesuirali nadležnim, a druge su procesuirali građani. Jasno je da se ne radi o zagađivanju koje je posljedica nemanja mogućnosti već bahatog odnosa. I mi smo se susreli s potpunom inertnošću državnih organa kada smo prijavili prosipanje ambalaže i otpadnih voda u rijeku Zetu. Nakon što su nas saslušali više nijesmo imali neku posebnu informaciju o tome. Ne postoji pretjerana volja za rješavanje problema, jer se zalazi u ekonomske interese pojedinca, a država mu u tome svjesno pomaže. Često se zaboravlja da je polje životne sredine polje u kome je više nego evidentno prisustvo korupcije. Svjedoci smo nekih čudnih odluka i pravaca kojima se kreću pojedini sektori i ja nemam drugog objašnjenja već da se radi o nekim koruptivinim radnjama koje smo takođe prenosili nadležnim organima, ali ni tu nije postojala neka pretjerana volja za rješenjem tematike.
•Na koje sektore konkretno mislite?
Na šumarstvo, vode i lov. Da neko želi, uporedio bi imovinske kartone ljudi koji su zaduženi za određene resore i došao bi do nevjerovatne spoznaje da imovinsko stanje pojedinih državnih funkcionera koji se bave ovim oblastima ne odgovara njihovim mjesečnim primanjima. Ono što ja shvatam kao poruku jeste da pojedini privatnici ne poštuju zakone, pojedini državni funkcioneri su enormno bogati. Ukoliko griješim onda treba da me demantuju državni organi ispitivanjem ličnih primanja, pokretne i nepokrente imovine.
•Nadležni su ranije kazali da je eko kriminal nepoznanica za Crnu Goru, i to je prepoznala i Evropa. Vaš komentar?
Kod nas se nažalost kad kažemo organizovana kriminalna grupa samo podrazumijevaju kriminalci koji se bave švercom droge, oružja, nafte. Međutim, organizovani kriminal je prisutan i u oblasti životne sredine i kada su u pitanju ove diskutabilne oblasti kao što su šume i vode. Naivni su svi oni ljudi koji vjeruju da ti sektori predstavljaju izvore malih finansija, jer se iz njih dugoročno može crpiti kapital. Ja ponovo pozivam na jednostavnu metodu, a to je upoređivanje imovinskih kartona sa primanjima i doći ćete do nevjerovatnih podataka do kojih smo mi došli i tu nešto nije u redu. Da li će se ljudi iz tužilaštva i policije okrenuti ka onome što se naziva organizovani kriminal u oblasti životne sredine nijesam siguran dok ne dođu direktive iz Brisela. I do sad se uporno ignorisao javnosti poznat šverc drvne građe, eksploatacije šljunka, nekontrolisan izvoz divljači i lov.
•Kažete da ste upoređivali imovinske kartone i da tu nešto nije bilo jasno. Na šta konkretno mislite?
Mislim na nekretnine koje imaju pojedini državni funkcioneri u odnosu na mjesečna primanja. Ljudi mogu poći na sajt Komisije za konflikt interesa, naći kartone funkcionera iz ove oblasti i uporediti kartone njihovih članova porodice i doći do podataka. Ne može se desiti da imate nekretnine od Beograda do primorja, a pri tom raditi kao službenik deset ili više godina u Vladi. Da saberete sve te plate pa i da ništa nijeste potrošili, nećete biti takvog imovinskog stanja, a u kartonima apsolutno ne piše da su ih naslijedili.
Opširnije u štampanom izdanju
Galerija
Bonus video:
